Aleksandar Vučić bi da imitira Tita

Politička kriza u Bosni i Hercegovini, sporovi oko budućeg visokog predstavnika, podjele unutar Vijeća za implementaciju mira, američki i evropski interesi, državna imovina, evropski put zemlje i stanje domaće političke scene bile su teme razgovora u podcastu “Direktno sa Vildanom Selimbegović”, čiji je gost bio politolog i politički analitičar Adis Arapović.

Govoreći o posljednjoj sjednici PIC-a, Arapović je ocijenio da BiH danas postaje prostor na kojem se prelamaju mnogo širi međunarodni interesi od samih unutrašnjih političkih pitanja.

Dim i vatra

- Ne mislim samo da je sraz između Amerike i Italije na jednoj strani i kontinentalne i anglosaksonske Evrope na drugoj, u vezi sa imenom budućeg visokog predstavnika. U pitanju su uloge i veće od samog visokog predstavnika i njegove buduće funkcije, kaže Arapović.

Komentarišući saopćenje američke administracije nakon sjednice PIC-a, rekao je da je ono bilo neobično po tonu, ali da se uklapa u stil komunikacije aktuelne administracije predsjednika Donalda Trumpa. Smatra da je riječ o pristupu koji sve više naglašava politiku sile i realpolitiku, često stavljajući međunarodne norme i ustaljene diplomatske obrasce u drugi plan.

- Sad imate potpuno novi narativ koji se razvija već nekoliko godina. I jedna od tih odluka je upravo ova o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH, gdje se kroz saopćenje američke ambasade takoreći prijeti preispitivanjem uloge. To može značiti i skraćivanje finansiranja Ureda visokog predstavnika i potpuno drugačije djelovanje samog PIC-a, pojašnjava Arapović.

Govoreći o neslaganjima unutar zapadnih partnera oko kandidata za novog visokog predstavnika, cijeni da se iza rasprave o imenima kriju mnogo ozbiljnija pitanja.

- Problem je što je Landi u principu posljedica jake sprege osovine Trump - Meloni, a ne Trump - Bruxelles. Trump je imao u Evropi dva jaka saveznika. Orbana i Meloni. Orbana više nema. Jedina koja je preostala je italijanska premijerka i ta veza je dovela do ovog nemoralnog prijedloga, zato što je to mačak u vreći, zato što se to podvaljuje kao kandidat iz zemlje članice EU bez podrške ijedne druge zemlje EU, govori Arapović.

Kaže da ključna dilema nije ko će voditi OHR, nego kakav će mandat imati budući visoki predstavnik i da li će njegov zadatak biti postepeno zatvaranje OHR-a ili aktivnije rješavanje problema koji opterećuju BiH već tri decenije.

Smatra da postoji veza između Dodikovog nezadovoljstva ishodom rasprava o budućem visokom predstavniku i njegovih dugogodišnjih političkih ciljeva.

- Tamo gdje ima dima, ima i vatre. To intenzivno lobiranje možda je i dovelo do ove dramatične promjene američke politike prema BiH, posebno u kontekstu uloge visokog predstavnika. Očito da se dokine postojanje visokog predstavnika, da on ne bi bio bedem i branik ustavnog poretka BiH, rekao je Arapović.

Komentarišući izjave američkog državnog sekretara Marca Rubija o nepovredivosti granica BiH, Arapović je rekao da vjeruje kako ni SAD ni evropske zemlje neće dozvoliti oružani sukob u zemlji. Ali...

- I Amerikanci i Evropljani će uraditi sve da se ne desi bilo kakva eskalacija koja bi dovela do upotrebe sile. Međutim, nepovredivost granica ne znači mnogo ukoliko imate potpunu dezintegraciju države iznutra. Mi smo na pola koraka od toga. Naš evropski put je u potpunosti zaustavljen. Dobijamo na pladnju poneku olakšavajuću okolnost iz Bruxellesa ne bi li nas utrpali u voz, rekao je Arapović i posebno kritikovao SNSD, tvrdeći da djeluje suprotno strateškom cilju BiH, a to je članstvo u EU.

Osvrće se i na promjene u odnosima između SAD-a i Evrope nakon dolaska Trumpove administracije. Smatra da se američki interesi danas značajno razlikuju od evropskih.

- I onda ne treba da vas čudi što je Dodik odjednom preko noći postao čak i glasnik - kurir između dva režima koja ne žele za sebe reći da su totalitarna, ali oni naprosto tako izgledaju. To su režimi Vladimira Putina i Trumpa. Mislim da je presudna uloga upravo Velike Britanije u čitavoj ovoj priči, zato što je to možda mali tas, ali bi on mogao da pretegne na jednu od strana. A to anglosaksonsko vjekovno prijateljstvo, partnerstvo je bilo neupitno do unazad godinu-dvije, priča Arapović.

Jedna od tema razgovora bilo je i pitanje državne imovine.

- Prijedlog OHR-a je bio skoro gotov. Imao je namjeru da ovaj visoki predstavnik u svom mandatu stavi tačku na tu epopeju državne imovine. Formirao je dva puta komisiju, mnogo se radilo. Međutim, neko je rekao ne, podsjeća Arapović.

Govoreći o Južnoj interkonekciji i drugim velikim projektima, upozorio je da neriješena politička pitanja direktno utiču na mogućnost realizacije investicija.

- Mi nemamo neriješeno pitanje državne imovine. Ono je riješeno zakonom. Samo što je taj zakon naredio formiranje komisije koja treba da raspolaže tom imovinom. Politička elita iz RS-a, primarno SNSD, ne želi učestvovati u tom procesu, smatrajući da je formiranje državne komisije koja će raspolagati državnom imovinom de facto legitimacija imovine u državu kao titulara. Sve se vrti oko toga čija je to imovina na kraju. Čak i ovaj prijedlog o kojem se govorilo da državna imovina de iure na papiru bude državna, a da sva korist istoga pripada nižim nivoima vlasti sve do općina. I to je odbijeno zato što se hoće reći: onoga čija je imovina, čija je zemlja, toga je i država, kaže Arapović.

Cijeni da se rat u BiH u političkom smislu nastavio svim sredstvima osim vojnim. Smatra da nijedna od političkih strana nije potpuno odustala od ciljeva oblikovanih tokom ratnog perioda, zbog čega se zemlja i dalje suočava sa dubokim podjelama. Govoreći o odnosu HDZ-a BiH i SNSD-a, Arapović kaže da bez podrške HDZ-a SNSD ne bi mogao zadržati pozicije koje danas ima u državnoj vlasti.

Posebno kritičan bio je prema bošnjačkoj političkoj sceni, koju je opisao kao najmanje artikulisanu i najviše podijeljenu. Naveo je da godinama ne vidi spremnost političkih aktera da sjednu za isti sto i dogovore minimum zajedničkih ciljeva kada je riječ o budućnosti BiH.

- Mislim da se čak kod Bošnjaka tek dovršava ideja o vlastitoj naciji, jer vi bez dovršetka te ideje, ne možete imati dovršenu ideju o vlastitoj državi. Problem i jeste što imamo hiperprodukciju, inflaciju političkih stranaka samo iz jednog razloga, a to su partikularni i do krajnjih granica lični interesi, ako treba na štetu države i vlastite nacije. U tih 15 godina otimanja oko trećine plijena, izgubili smo poluge održavanja vlastite države na životu, govori Arapović.

Četiri stolice

Bilo mu je važno da kaže da niko ne može prodati, pokloniti ni formirati bilo šta protiv interesa države zato što to mora proći kroz Parlament BiH.

- Hvala Bogu da smo izgradili kakav-akav pluralizam i hvala Bogu da niko barem u ovom većem entitetu nema apsolutnu moć. Naša je sreća, a to je nepopularno mišljenje, što imamo i kantone i mnogo političkih stranaka. Ne daj Bože da imamo koncentraciju moći u FBiH kao u RS-u. Pitanje je da li bismo danas imali išta od svoje vode, zemlje, vazduha i da li bi FBiH i život u njoj uopće ovako izgledao, govori.

Kako vidi ulogu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića?

- Pokušava imitirati Tita, pokušava glumiti nesvrstanost i sjediti u isto vrijeme ne na dvije, već na četiri stolice. Na stolici MAGA pokreta, na stolici Bruxellesa, Putina i Kine, poručio je.