Bosanski Petrovac u borbi protiv deponije koja prijeti prirodnim bogatstvima

Nedavno je Općina Bosanski Petrovac objavila promotivni turistički video prirodnih ljepota ovog kraja, otvarajući tako područje rasprave o turističkim potencijalima i pokušajima da se zaštiti prirodna cjelina.

Kraška polja

- Taj video je plasiran povodom Dana općine, ali radila ga je vještačka inteligencija. Ono malo ljudi, što radi kroz nezavisna udruženja ili u privatnoj režiji, nikakve veze sa Općinom nema. Ipak, lijepo je, pa makar na taj način, prikazati nešto. S druge strane, Bosanski Petrovac se nosi sa problemom nametanja regionalne deponije za upravljanje otpadom. Sve naše ljepote i prednosti kraja, ako dođe do toga, mogu da se obrišu sa mape, kaže nam Sanja Stojanović iz Kompasa, udruženja avanturističkih sportova, kulture, ekologije i turizma Bosanski Petrovac.

Udruženje je osnovano prošle godine, Sanja je predsjednik i osnivač, a okupljaju stravstvene borce za prirodu iz Bosanskog Petrovca i širom regije.

Projekat spalionice i regionalne deponije, koji su im trenutno najveći trn u oku, mogao bi da ugrozi cijeli Unsko-sanski kanton. Naime, Bosanski Petrovac je na Grmečkoj visoravni, uzvišeniji je od svih okolnih gradova koji su pod obroncima Grmeča. Poznata kraška polja na Grmečkoj visoravni su izuzetno vodopropusna, tako da bi se neželjeni materijal cijedio, završavao kroz podzemne vodene tokove u najznačajnijim izvorištima cijelog Kantona.

- Naši građani su zbog toga protestovali u Smoljanima, zatim smo uložili prigovor Općinskom vijeću tražeći da se kroz prostorni plan uvrsti stav da se u Bosanskom Petrovcu ne može postaviti takvo nešto. Kraško područje je specifično sa našim propusnim - sunđerastim vrtačama, sve to leži na podzemnim bazenima sa ogromnom količinom vode. To se izlijeva u Unac, Unu, Sanu i Sanicu. Zagađenje prijeti ne samo Bosanskom Petrovcu nego i Drvaru, Bihaću, Ključu, Bosanskoj Krupi. Međutim, Općinsko vijeće nije htjelo usvojiti naš zahtjev da se zaštite te vrtače kroz prostorni plan. Tražićemo i dalje, kroz sve legalne načine borbe i pravna sredstva, da sačuvamo prirodni kvalitet življenja na ovim područjima. Te ogromne evropske investicije ne odgovaraju ovoj geografiji, što potvrđuju i brojni elaborati rađeni od 60-ih godina naovamo. Nama prostorni plan kao takav ne smeta, ali se moraju zaštititi područja, jer niko nema pravo doći i oduzimati nam pravo na vodu, ističe Sanja.

Ono što Petrovčane najviše boli jeste taj arogantni odnos prema njihovom, izuzetno prostranom, lijepom kraju.

- Neko tamo je smatrao da je ovo nekakva vukojebina, Bogu iza nogu, pa da tu mogu da rade šta hoće. E, pa ne mogu, kažu nam Petrovčani.

Bitka za Bosanski Petrovac počela je prvim protestima još 2019. godine, pa su mještanima stručnu pomoć pružili iz Centra za zaštitu životne sredine Banjaluka. Nakon intenziviranja novih najava za deponiju, ponovo su buknuli protesti, a ove godine uz mještane je stao i ARHAUS centar iz Sarajeva sa svojim pravnim timom.

Alternativni pravac za razvoj kraja bio bi turizam, ali Bosanski Petrovac nema turističku zajednicu. Upravo su lokalna udruženja nosioci svih aktivnosti na tom planu.

Bjelaj i Titov voz

- Na primjer, Klub ekstremnih sportova Crni vrh uradio je enorman broj projekata, od obilježavanja i izgradnje planinarskih i biciklističkih staza, izletišta, promocije općine kao turističke destinacije i zdravog mjesta za odmor. Trebamo pokazati gostima i te kraške vrtače, Riponjinu jamu (fenomenalno podzemno otkriće i mjesto nedavnog Balkanskog skupa spelologa). Četiri planine nas okružuju, oaza smo raznolikog ljekovitog bilja, iako nemamo rijeku, imamo vodopad Skakavac kojeg čine četiri izvora, ostavštinu četiri svjetske umjetničke legende Mersada Berbera, Skendera Kulenovića, Jovana Bijelca i Ahmeta Hromadžića, imamo kulu Bjelaj iz 14. vijeka, imamo Crkvu svetog Đurđa iz 12. vijeka, Medeno polje, Titov voz, Prvu proletersku... Mi toliko toga imamo da ponudimo, ali očito imamo problem sa Općinskim vijećem, jasna je Stojanović.

A ljudi koji koče Bosanski Petrovac su crveni i zeleni stranački, takozvani predstavnici naroda.

- Oni jedni drugima zatežu dok ne pronađu ličnu korist i interes. Prostorni plan usvojen prošle nedjelje čekao je na red 13 godina. Sad su odjednom to usvojili da bi postavili more solarnih panela, pritom ne dajući građanima nijednu rečenicu u kojoj bi se prostornim planom zaštitile vrtoče, zaključuje Sanja.