Ističe rok za ugovor o Južnoj interkonekciji, državna imovina i dalje bez rješenja
Južna interkonekcija je veliki projekat sa mnogo otvorenih pitanja
Ističe zakonom propisani rok od 30 dana za sklapanje ugovora između Vlade Federacije BiH i američke kompanije AAFS, kojim bi se uredila realizacija projekta Južne plinske interkonekcije.
Energetski izvor
Ugovor bi trebao razriješiti brojne nedoumice koje prate ovaj projekat, među kojima je i pitanje državne imovine. Bosna i Hercegovina i dalje nema zakon o državnoj imovini.
Da neusvajanje zakona predstavlja veliki problem, upozorila je i sutkinja Ustavnog suda BiH Larisa Velić, pa najavila: “Predstavljat će problem i pri implementaciji Zakona o Južnoj interkonekciji. Pretpostavljam da ćemo i u tom dijelu imati veliki broj predmeta”. Istakla je i to da eventualna prenamjena zemljišta kroz prostorne planove ili proširenje građevinskih zona ne znači automatsku promjenu titulara vlasništva.
Visoki predstavnik u odlasku Christian Schmidt je za njemačke medije izjavio da njegov tim radi na modelu prema kojem bi posebna komisija odlučivala za koje svrhe se državno zemljište može koristiti. Naveo je i da bi, uz malo sreće, rješenje moglo doći do kraja godine.
- Južna interkonekcija trebala bi biti duga četrdeset kilometara, a oko trideset posto površine na kojoj se treba graditi je državna imovina. Državna imovina, kao što samo ime kaže, pripada državi koja je može koristiti samo ako ima zakonsku regulativu, a toga nema. Ranije sam govorio o modelu koncesije, evo, možeš 30 godina eksploatisati određena bogatstva, ali moraš platiti koncesiju i to državi i nakon 30 godina onda moraš, recimo, šumu koju si posjekao ponovo posaditi. To nije tada prošlo. Možda sada postoji neki odgovor, rekao je Schmidt.
Zajednički kolegij oba doma PSBiH trebao je prošle sedmice u Sarajevu razmatrati Informaciju o statusu Komisije za državnu imovinu, ali nikakve informacije o tome nisu objavljene. Iako Komisija formalno i dalje postoji, njen rad je već dugo zamrznut. Američka kompanija AAFS blizu je osiguravanja koncesije za izgradnju i upravljanje Južnom interkonekcijom, plinovodom koji bi omogućio da plin isporučen iz SAD-a zamijeni onaj koji dolazi iz Rusije.
- U sarajevskoj sporednoj ulici išaranoj grafitima nalazi se sjedište kompanije koja je na pragu dobivanja ugovora vrijednog više od milijardu dolara, piše istraživački novinar za britanski Guardian.
Ističe da kompanija nema nikakve dokaze da je ikada realizovala sličan projekat, posebno u ovom obimu. Ono što ima jesu bliske veze s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
- EU je protiv ovog projekta koji BiH može skupo koštati u skorijoj budućnosti, kažu u Bruxellesu. Naravno da je dobro da građani imaju novi energetski izvor, ali sve oko tog projekta, osobito s američke strane, jednostavno ne ulijeva povjerenje. Još nema nijednog konkretnog dokaza da je AAFS LLC kompanija sposobna odraditi ovaj posao, zapravo, odraditi jedini posao koji je do sada dobila, rekao je Ivica Puljić, novinar i dopisnik iz Sjedinjenih Američkih Država, za FTV.
BiH teži EU, a Bruxelles je odredio 2027. godinu za kraj uvoza ruskog gasa, kojim se BiH trenutno u potpunosti snabdijeva. Dio bh. zvaničnika vjeruje da će američki ojačati energetsku sigurnost. Predsjedavajući Delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Kemal Ademović učestvovao je na Proljetnom zasjedanju PSNATO-a, održanom u Vilniusu.
Otpornost BiH
Ademović je razgovarao s predsjedavajućim Komiteta za odbranu i sigurnost, lordom Markom Lancasterom i predsjedavajućim Delegacije SAD-a u PS-u NATO-a Michaelom Turnerom.
U razgovorima je istaknuta važnost projekta Južne interkonekcije kao jednog od ključnih projekata za jačanje energetske sigurnosti i otpornosti BiH, u kontekstu očuvanja statusa cjelokupne državne imovine koja je, u skladu sa već donesenim aktima, u isključivom vlasništvu države, a čiji se status može promijeniti donošenjem zakona o državnoj imovini u Parlamentarnoj skupštini BiH, a nikako nižih nivoa vlasti.