Može li novi prijedlog konačno riješiti spor oko državne imovine BiH?

Nakon godina političkih sporova i neuspješnih pokušaja da se riješi pitanje državne imovine, u javnosti se pojavio novi prijedlog koji nastoji ponuditi okvir za rješavanje jednog od najdugotrajnijih ustavnopravnih i političkih sporova u BiH. Dokument “Pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine - geopolitička i pravna analiza spora i prijedlog održivog rješenja” pripremio je Centar za geopolitička istraživanja GEOPOL iz Sarajeva, a njegovi autori navode da je cilj ponuditi model zasnovan na važećem ustavnom poretku, praksi Ustavnog suda BiH i principu kompromisa između različitih nivoa vlasti.

Pitanje vlasništva

Prema odlukama Ustavnog suda BiH, isključivi titular državne imovine je država, dok entiteti i drugi nivoi vlasti mogu njome raspolagati i koristiti je isključivo na osnovu zakona koji mora usvojiti Parlamentarna skupština BiH. Državna imovina jedan je od uslova na listi za zatvaranje OHR-a, u takozvanoj Agendi 5 plus 2.

Kasim Trnka, profesor ustavnog prava, za Oslobođenje ističe da je za dokument, nažalost, saznao iz medija i to u dijelu koji je prenesen.

- Na prvi pogled izgleda relativno prihvatljivo, ali pitanje je, s obzirom na oštro podijeljene stavove u BiH, da li bi takav prijedlog prošao, ističe Trnka i podsjeća da u pravnoj teoriji postoji pitanje da li si vlasnik ili nisi.

- Ako si vlasnik, onda se podrazumijeva i pravo korištenja i raspolaganja, ističe naš sagovornik i dodaje da se to u ovom novom prijedlogu dijeli - vlasništvo na nivou države, a raspolaganje i upravljanje na nižim nivoima.

Kasim Trnka: Ako si vlasnik, onda se podrazumijeva pravo korištenja i raspolaganja/Senad Gubelić

Uz napomenu da je to stara ideja koja nije bog zna šta novo donijela, Trnka ističe da bi bilo najbolje kad bi vidio cjelovit dokument, jer bi tada možda mogao nešto o više tome govoriti.

Stručnjak za pitanje državne imovine Muharem Cero pozdravlja proaktivno djelovanje, te ističe da ni on nije upoznat sa kompletnim prijedlogom koji je navodno sadržan na 24 stranice.

- Ono što se da primijetiti, to je model pristupa koji velikim dijelom ide ususret provođenju presuda Ustavnog suda, i čini mi se da bi rješenja mogla biti na tragu onog temeljnog rješenja koji je došlo iz kabineta dva člana Predsjedništva, gospode Bećirovića i Komšića. Očekujem u te 24 strane da vidimo na koji se način osnovni principi, koji su tamo navedeni, razrađuju, ističe bivši član Komisije za državnu imovinu.

Muharem Cero: Treba vidjeti na koji se način osnovni principi razrađuju/ N1

Naglašava da mu je trenutno posebno nejasan dio koji se odnosi na konvalidaciju stečenih prava, odnosno tretman ranijih pravnih radnji koje su u dosadašnjem pravnom okviru smatrane ništavnim kada je riječ o državnoj imovini.

Nema restitucije

Podsjeća i da je Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom bio javan i svima poznat, kao i da su kroz godine postojala brojna upozorenja o mogućim pravnim i drugim posljedicama takvih postupanja.

- Zbog toga je ključno da se jasno objasni na koji način bi eventualna konvalidacija ili pravična naknada bila pravno utemeljena, ističe Cero.

Dodaje i da prijedlog ne daje dovoljno odgovora na pitanje restitucije i denacionalizacije, odnosno povrata imovine oduzete nakon Drugog svjetskog rata, te smatra da bi to pitanje moralo prethoditi svakom sistemskom rješenju državne imovine.