Milioni eura za spornu vjetroelektranu u Hercegovini, presude koče projekat

Lokalitet buduće vjetroelektrane Poklečani, planiran na širem planinskom području Štitar-planine i Debelog brda smještenom u sjevernom dijelu općine Posušje, i dalje je sporan. Projekat JP EPHZHB je u fazi visoke finansijske i institucionalne neizvjesnosti.

Presude su tu

- Imate odluku Vrhovnog suda Federacije BiH, koji je problematizirao urbanističku saglasnost za VE Poklečani. Ni Elektroprivreda ni Vlada ni resorno ministarstvo se nisu očitovali u čemu je tu problem. Sad, ako smo pravna država i ako vjerujemo u vladavinu zakona, onda bi to trebalo biti jasno, podsjeća federalni poslanik i predsjednik HRS-a Slaven Raguž.

Obnovljivi izvori energije, iako ne bi trebali, inače nailaze na snažan otpor građana u Hercegovini, ali je u slučaju VE Poklečani situacija daleko kompleksnija.

- Naravno, nitko ne govori da je projekat zabranjen ili da je loš, pa se ne može graditi, ali dokazuje se da tu stvari nisu kristalno čiste. Ako oni pritom traže kreditno zaduženje od nekoliko stotina hiljada ili par milijuna eura, bilo bi objektivno i minimalno prihvatljivo da se zna u čemu je problem sa tim projektom. Zašto se najveća pravna instanca u Federaciji BiH negativno izjašnjava kod urbanističke saglasnosti? Jer te kredite će vraćati naši unuci i praunuci, ako ništa drugo, zaslužuju da znaju zbog čega. Također, postoji i odluka županijskog suda u Zapadnohercegovačkoj županiji, koji je isto problematizirao njihove dozvole, kaže Raguž.

Hrvatska republikanska stranka je izdala saopćenje za javnost povodom odluke Vijeća ministara BiH od 18. septembra ove godine da odobri Prijedlog sporazuma o zajmu od 65 miliona eura s njemačkom bankom KfW za izgradnju VE Poklečani.

Iz ove stranke podsjećaju da je prvobitni plan zaduženja, od 103 miliona eura kod Evropske investicijske banke (EIB), zaustavljen na Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, pa je sad novi pokušaj kroz prozor, kada već ne može kroz vrata, kako ilustruje ova stranka.

Nakon prvobitnog plana finansiranja, u cijelu priču se uključio i evropski ombudsmen koji istražuje legalnost poteza vezanih za ovaj projekat.

Šta kaže Ustav?

- Evropski ombudsmen se, zapravo, uključio oko pitanja rentabilnosti cijelog projekta usljed nepostojanja valjane studije utjecaja na okoliš i društvo, kao i zbog odluke Vrhovnog suda FBiH. Samo kreditiranje nisu problematizirali. Sad kada u igru ulazi KfW, oni će svakako morati doći na Zastupnički dom Parlamenta Federacije na odlučivanje. Ovaj prijedlog koji je Vijeće ministara BiH nedavno usvojilo samo je izraz njihove dobre volje spram projekta, ali za kreditiranje su neophodni zaključci Parlamenta FBiH. Tako je Ustavom definirano. Očito je da neko gura ovaj projekat unatoč svemu i tu je taj problem koji ćemo i mi u Parlamentu dočekati, rekao nam je Slaven Raguž.

Prema njegovim riječima, projekat ni drugi put neće proći u Parlamentu, pogotovo ako izostanu transparentnost i zatražena obrazloženja.