U srcu Sarajeva žardinjere zarasle u korov umjesto sezonskog cvijeća
Zakorovljene žardinjere u centru Sarajeva, 4. maj 2026.
Rastužilo me kada sam, usred Sarajeva, 4. maja, zatekla u Titovoj ulici, pa i na nekim drugim mjestima, žardinjere pune korova. Zar ne bi bilo bolje, ako se ne mogu kvalitetno održavati, da se putem mjesnih zajednica podijeli sezonsko cvijeće građanima koji vole cvijeće, a možda si ga ne mogu priuštiti, recimo penzionerima, da ga uzgajaju na svojim balkonima?
Uređenje balkona
Tako bi grad izgledao ljepše, a ljudi koji vole cvijeće došli bi do cvijeća i sa radošću ga njegovali, na zadovoljstvo svih nas građana i turista koji nas posjećuju. Tako bi proizvođači rasada dobili kupce, a mi građani rascvjetali grad. Jer, zaista, moram priznati da mnogobrojni balkoni, bez imalo zelenila i cvijeća, djeluju žalosno. Mislim da bi općine i grad, bez velikih ulaganja, mogli učiniti više za izgled gradova i naselja.
Za pohvalu je da Grad Sarajevo zadnjih godina uljepšava sarajevske mostove sezonskim cvijećem, što djeluje veoma lijepo i urbano. Hvala im. Nadamo se i ove godine rascvjetalim mostovima na Miljacki.
A sada malo o uređenju balkona sezonskim cvijećem. Polovinom aprila sam napisala da ne treba žuriti sa sadnjom sezonskog cvijeća na balkone, jer sve do polovine maja u centralnim dijelovima Bosne i Hercegovine mogući su mrazevi, pa ih je ove godine i bilo, a i razlike između dnevnih i noćnih temperatura su velike, pa biljke koje su rasle u toplim plastenicima doživljavaju šok i slabije napreduju. Bolje je sačekati toplije dane i noći, a ti su upravo počeli, tako da je pravo vrijeme za masovnije zasađivanje, balkona, terasa i cvjetnih gredica jednogodišnjim sezonskim cvijećem.
Ta grupa biljaka ima kratak životni vijek, od proljeća do jeseni, ali za to vrijeme daje sve od sebe, odnosno raste, bogato cvjeta i daje sjemenke. Pošto nam većini sjemenke ne trebaju, jer želimo što više cvjetova, redovnim skidanjem ocvjetalih cvjetova to cvijeće bogatije cvjeta, u nastojanju da za života stvori svoje potomstvo. To je svrha života, koju mi, nažalost, time remetimo, ne damo im da stvore potomstvo (sjeme) da bismo sebi ugodili.
S obzirom na to da su ljeta, radi nastupajućih klimatskih promjena, sve toplija, a da balkonsko cvijeće raste u ograničenim uslovima, odnosno u žardinjerama ili loncima, treba nastojati da oni budu razumne veličine, svjetlije boje, kako bi biljke imale dovoljno supstrata za razvoj korijena i da odbijaju sunce, jer korijen treba dovoljno kvalitetnog supstrata i ne trpi visoke temperature. Supstrat je veoma važan, jer iz njega biljke dobijaju hranjiva i vodu. Postoje žardinjere koje ne treba tako često zalijevati, jer u njima ima rezerva vode. Skuplje su, ali je u njima lakše održavati cvijeće.
Kako odabrati?
Izbor jednogodišnjeg sezonskog cvijeća je svake godine sve veći, pa je moguće naći vrstu i boju cvjetova za svačiji ukus. Ono o čemu treba posebno voditi računa jeste osunčanost prostora na kojem uzgajamo cvijeće. Postoje vrste cvijeća koje zahtijevaju puno sunca, druge su za polusjenu.
Za sunčane balkone su prikladne sljedeće vrste: pelargonije (muškatle) i viseće petunije, surfinije, kadifice, verbene, prkosi, zijevalice. Sve ove vrste će uspijevati i zadovoljavajuće cvjetati na prostorima koji su najmanje šest sati i više osunčani u toku dana.
Za polusjenu birajte begonije, fuksije (menđušice), lobelije, gomoljaste begonije, impatiense, sabahčić.
Dakle, nastupilo je idealno vrijeme za sadnju balkonskog cvijeća, koje će naše balkone osvježiti zelenilom i bogatom cvatnjom sve do jesenjih mrazeva.