Američki historičar za Oslobođenje: Ovo bi moglo biti opasno vrijeme za BiH

Prof. dr. Paul A. Rahe u Bosni i Hercegovini boravi u okviru programa Freedom 250: American Democracy and Patriotic Education, koji finansira Bureau of Educational and Cultural Affairs U.S. Department of State. Istaknuti je američki historičar i stručnjak za političku misao i zapadnu intelektualnu tradiciju. Profesor je historije i politike na Hillsdale Collegeu, a tokom karijere bio je angažovan i na univerzitetima poput Yalea i Cornella.

Dvostruka refleksija

Njegov akademski rad fokusiran je na antičku Grčku, posebno Spartu, klasični republikanizam, razvoj modernih demokratskih i ustavnih sistema, kao i političku filozofiju Machiavellija, Montesquieua i američkog ustavnog poretka. Autor je brojnih knjiga i radova o političkoj filozofiji, historiji republika, strategiji i izazovima demokratskih sistema. Za naš list govori o izazovima koji imaju današnje demokratija, ali i utjecaju velikih sila na manje države.

Svjedoci smo da se demokratije suočavaju sa brojnim problemima. Koji su to izazovi današnjice koji su postavljeni pred demokratske sisteme u svijetu?

- Glavni izazov odnosi se na količinu socijalnih davanja u ekonomijama određenih zemalja poput Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske i Njemačke. Ta socijalna davanja gutaju najveći dio resursa, i u zemljama poput Velike Britanije, Francuske ili Njemačke ne preostaje ništa za podršku mornarici ili vojsci, kako bi imale učinkovitu odbranu.

Taj izazov se reflektuje na dva načina. Moderne demokratije su komercijalna, tehnološka društva. S jedne strane, cijene se poduzetništvo i poslovnost. S druge strane, dolazi do nestabilnosti, jer tehnološke promjene uništavaju radna mjesta i stvaraju nova. Posljedica je da građani žude za sigurnošću koju ne mogu pružiti moderne komercijalne ekonomije, pa se okreću vladi. A to dovodi do sve većeg rasta u tom sektoru vlade koji troši sve resurse.

Veći dio Sjedinjenih Država se do sada dobro nosio sa ovim problemom. Naravno, ne znamo šta nam nosi budućnost. Ali, zemlje poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke posljedično ekonomski stagniraju.

Postoji i druga dimenzija ovog problema. Tokom posljednjih 30 godina, po okončanju hladnog rata, ljudi su maštali da više nikada neće biti rata. Ruska invazija na Ukrajinu srušila je taj san. I sada moramo pronaći resurse kako bismo se odbranili i to na način na koji nismo mislili da ćemo morati.

Koliko historija ranijih sistema može pomoći današnjim demokratijama da prevaziđu probleme i izazove? Koje osnovne lekcije društva mogu izvući iz politika vođenih u prošlosti?

- U ovom kontekstu ograničit ću se na Sjedinjene Države. I ukazat ću na odlomak Salustijevog Katilinaričkog govora, napisanog ubrzo nakon smrti Julija Cezara. Krizu Rimskog carstva i njegovu konačnu propast pripisao je činjenici da su Rimljani porazili Kartagu i helenističke monarhije. Drugim riječima, najveći izazov za Rim bio je uspjeh i upravo je uspjeh uništio Rim.

Američka pobjeda u hladnom ratu bila je posljedica možda najvećeg čina državništva u historiji čovječanstva, nešto što treba slaviti. Ali, u konačnici, dovela je do katastrofe. Ta katastrofa ima karakteristike opuštanja i gubitka solidarnosti unutar društva. Dakle, Amerikanci se međusobno sukobljavaju do razine kakvoj nisam svjedočio tokom života, a imam 77 godina. Tokom hladnog rata, stranačka podijeljenost bila je ublažena osjećajem prijetnje koju je Sovjetski savez predstavljao za SAD. U 30 godina od završetka hladnog rata, u mnogim dijelovima Sjedinjenih Država stranačka podijeljenost zamijenila je patriotizam.

Prof. dr. Paul A. Rahe: Amerikanci su sve manje i manje zainteresirani za evropske probleme/Senad Gubelić

Kako vratiti povjerenje običnih građana u institucije države? To je problem koji imamo i u BiH.

- Potrebno je vrijeme. Potrebno je strpljenje. I iskreno, potrebna je pobjeda jedne ili druge strane u konfrontaciji koja se vodi. Jedan od problema koji imamo je to što su dvije stranke izjednačene. A kada se to dešavalo u prošlosti, recimo 1880-ih, postojala je tendencija varanja.

Druga mogućnost jeste pojava međunarodne prijetnje koja bi direktno pogodila SAD, kao što to, na primjer, rat u Ukrajini nije učinio. To bi moglo ujediniti Amerikance na način na koji nisu bili ujedinjeni od kraja hladnog rata. Prednost koju imamo u odnosu na BiH je ta što su podjele unutar naše zemlje uglavnom vještačke. One nisu utemeljene na postojanju jasno odvojenih nacionalnih zajednica unutar jedne teritorije, kao što je to slučaj u Bosni i Hercegovini.

Kakav utjecaj velike sile imaju na manje države poput BiH ili regije poput Zapadnog Balkana? U čemu se ogleda taj utjecaj? Voljela bih da se osvrnete konkretno na Rusiju.

- Ako bi Rusija pobijedila u ratu u Ukrajini, to bi moglo dovesti do povratka nasilja ovdje, zbog toga što su Rusi veoma ambiciozni i njihove ambicije nisu ograničene samo na Ukrajinu. Pitajte građane Latvije, Litvanije i Estonije, kao i Fince i Šveđane. Činjenica da su se pridružili NATO-u, oslikava njihove strahove.

Mišljenja sam da utjecaj Sjedinjenih Država opada. Amerikanci su sve manje i manje zainteresirani za evropske probleme. Također sam mišljenja i da utjecaj EU opada.

Ozbiljniji problemi

Velika Britanija, Francuska, Njemačka i ostale zemlje EU čini se da imaju unutrašnje probleme kojima su posvećene, te im fokus nije na širem sigurnosnom okruženju. Stoga, ovo bi moglo biti opasno vrijeme za građane Bosne i Hercegovine.

Svi kažu da se Sjedinjene Države mijenjaju. Kako biste Vi ocijenili današnju Ameriku?

- Mijenjaju se. Djelimično se mijenjaju zbog zamora od igranja prevelike uloge u svijetu. Mijenjaju se i zato što je poslijeratni neoliberalni poredak bio izuzetno uspješan za međunarodnu trgovinu. Kao posljedica toga, globalni jug je u ogromnoj mjeri povećao svoj udio u svjetskom BDP-u. Time se promijenila i relativna težina Sjedinjenih Američkih Država. Bogatiji smo nego što smo bili ranije, ali nismo postali toliko bogatiji da bismo pratili rast svjetske ekonomije. Jedna od posljedica jeste da zapravo nemamo resurse da se istovremeno bavimo i Evropom i Azijom. A problemi koji su se pojavili u Aziji mnogo su ozbiljniji za SAD nego problemi koji su se pojavili u Evropi.