Male trgovine čekaju spas zbog neradne nedjelje, traže hitne izmjene zakona

Prestanite lutati po radnji/Free Pik

Zatvorene radnje ne doprinose razvoju turizma/Freepik

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, člana 18. koji se odnosi na radno vrijeme prodajnih objekata, koje je još prošle godine pripremilo federalno Ministarstvo trgovine, bilo bi omogućeno malim trgovinama da rade nedjeljom i to vlasnik trgovine ili članovi uže porodice.

Finansijski gubici

Međutim, do danas izmjene ovog zakonskog rješenja nisu stigle pred federalnu Vladu niti je poznato da li će se to uskoro desiti. Kako nam je rečeno u Ministarstvu, ništa se novo u međuvremenu nije desilo po ovom pitanju.

Vlasnici malih trgovina upozoravaju da zbog zabrane rada nedjeljom trpe finansijske gubitke i gube konkurentnost u odnosu na prodajne objekte u Republici Srpskoj, a trpe i turisti koji prilikom posjete određenom gradu ili manjem mjestu vikendom nisu u mogućnosti da kupe čak ni osnovne potrepštine. Također, građani koji rade tokom sedmice ili se vraćaju sa putovanja nedjeljom, kupovinu moraju planirati unaprijed. Podsjećamo, izuzeće od neradne nedjelje odlukom federalne Vlade dobilo je samo Orašje.

Poslanik NiP-a u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta Admir Čavalić kaže za Oslobođenje da je jasno da se od tog modela odustalo, na što je, kako kaže, od početka upozoravao. Zašto?

- Moguće zbog izuzeća Orašja. Naime, teško je raditi nove izmjene Zakona, što je najavljivalo Ministarstvo, bez da se poremeti političko i od početka sporno izuzeće Orašja, tako da sumnjam da će nešto biti od ovog rješenja. Mišljenja sam da su svi akteri shvatili da je ovaj koncept pogrešan: od diskriminacije preko pomenutog izuzeća i pada zaposlenosti i prometa, pa sve do činjenice da smo jedina zemlja na svijetu koja je to uradila parcijalno. Međutim, u kontekstu izbora i dnevne politike, svi čekaju da to eventualno dođe na Ustavni sud i da se poput Hrvatske nekoliko puta i Crne Gore sada, obori kao očigledno neustavno, rekao je Čavalić.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
Admir Čavalić/Facebook

Admir Čavalić: Kad je rješenje apsurdno, samo se urušava/Facebook

U međuvremenu, dodaje naš sagovornik, imamo fenomen potpune tolerancije rada, posebno u nekim mjestima.

- Kao da je neko šapnuo određenim trgovcima da mogu raditi taj dan bez problema. Dragstori su posebna priča. Istina, kada neki zakon postane apsurdan, onda je teško očekivati da se slijedi - jednostavno se urušava sam od sebe, zaključio je Čavalić.

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, rekla je za Oslobođenje da su još prošle godine, na sastanku Savjeta za trgovinu FBiH, na kojem je iznesen ovaj prijedlog, istakli da kao Sindikat imaju jasan cilj - da zastupaju interese i želje radnika i da sva rješenja koja to zadovoljavaju imaju i podršku Sindikata.

- Naravno, za nas je presudan konsenzus, odnosno podržat ćemo rješenja koja su proizvod dogovora svih socijalnih partnera. Ono što, međutim, treba jasno istaći je da stanje na terenu baš i ne ide u prilog jednog fer i funkcionalnog dijaloga. Pri tome mislim da postoje veliki trgovački lanci koji su od samog početka bili dio ovog dijaloga, a sada u praksi jednostrano i po ličnim procjenama, ali i apsolutnim izostankom tržišne kulture, otvaraju svoje objekte nedjeljom, pri čemu inspekcija niti je u stanju, niti na bilo koji način može adekvatno reagovati na kršenje zakona. Mi uredno prijavljujemo. Čak i kažnjeni subjekti provode jasnu politiku po kojoj se ne krši samo ovaj zakon nego vladavina prava generalno, kaže Beširović.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Pri tome napominje kako imamo i poplavu dragstora.

- Dovoljno je da se nedjeljom provozate kroz Konjic i da se zapitate je li ovaj grad uopšte u Federaciji BiH, jer gotovo sve trgovine, od kojih je većina samo desetak metara udaljena jedna od druge, rade nedjeljom. U konačnici, što se nas tiče, ovaj prijedlog je sasvim korektan. Ako treba da rade neki marketi, onda to treba da budu objekti u kojim će isključivo raditi njihovi vlasnici. Međutim, bojim se da je pozitivna atmosfera dijaloga i fer tržišne utakmice već uveliko narušena samovoljom pojedinih vlasnika kapitala, koji su jasno pokazali da niti poštuju zakone, niti stoje iza dogovora čiji su sudionici i onda je u tom okruženju teško uopšte razmišljati o rješenjima koja bi spriječila zloupotrebe, naglasila je Beširović.

Činjenica da su izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini pripremljene još prije godinu, a da do danas nisu razmatrane, pokazuje da ovo pitanje nije dobilo pažnju koju zaslužuje, rekao je za naš list Almir Ljeskovica, predsjedavajući Gradskog vijeća grada Visoko.

- To nije dobro ni za trgovce, ni za građane, pa ni za lokalne zajednice koje ulažu značajne napore u razvoj turizma. Visoko je danas jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u ZDK-u, ali i Bosni i Hercegovini. Tokom vikenda naš grad posjećuju mnogobrojni gosti iz zemlje i inostranstva, a nije dobro da im u nedjelju ne možemo omogućiti ni osnovnu uslugu poput kupovine vode, hrane ili drugih potrepština. Takva slika sigurno ne doprinosi razvoju turizma, niti ostavlja dobar utisak o destinaciji. Od samog početka smatramo da je potrebno pronaći rješenje koje će istovremeno štititi prava radnika, ali i uvažiti specifičnosti malih porodičnih trgovina, turističkih sredina i lokalnih ekonomija, ističe Ljeskovica.

Almir Ljeskovica/

Almir Ljeskovica: Visoko je jedna od najposjećenijih destinacija

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Ignorisanje problema

Smatra da je upravo zato trebalo mnogo ranije otvoriti ovu temu i omogućiti usvajanje zakonskih rješenja koja bi vlasnicima malih trgovina i članovima njihovih porodica dala mogućnost da sami odluče hoće li raditi nedjeljom.

- Žalim što je izgubljena godina bez ikakvog pomaka iako su izmjene bile pripremljene. Takav odnos prema privredi, trgovcima i lokalnim zajednicama ne doprinosi razvoju Federacije, a u konačnici i države. Uvjeren sam da će građani znati prepoznati ko radi u njihovom interesu, a ko uporno ignoriše probleme koji traže hitna i odgovorna rješenja. Institucije moraju reagovati onda kada praksa pokaže da važeće rješenje proizvodi probleme na terenu, a mislim da je upravo ovo jedan od takvih slučajeva, kaže Ljeskovica.