Vrućine pretvaraju hranu u rizik, stručnjaci upozoravaju na opasnosti

Uz visoke temperature raste i rizik od trovanja hranom, ali i mogućnost da se zarazimo branjem voća u prirodi. Simptomi se obično javljaju nekoliko sati nakon konzumacije kontaminirane hrane, a prepoznaju po mučnini, povraćanju, grčevima u stomaku, proljevu i povišenoj temperaturi.

Visoke temperature stvaraju idealne uslove za brzo razmnožavanje bakterija poput salmonele, ešerihije koli i kampilobaktera, koje mogu udvostručiti svoj broj u roku od samo dvadeset minuta ako se hrana ostavi izvan frižidera.

Kvarljiva roba

Najosjetljivije namirnice su svakako svježe meso, mljeveno meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, ali i gotove salate s majonezom ili pavlakom koje često nosimo na izlete ili ostavljamo na stolu tokom porodičnih ručkova.

Salmonela je sigurno najozbiljnija i nju obično i povezujemo sa svim infekcijama koje se dešavaju u ljetnim mjesecima, podsjetila je Lejla Koluglija Mimišević, načelnica Službe hitne medicinske pomoći u Tuzli, te napomenula da se ona može naći u mlijeku, mliječnim proizvodima i u mesu.

Pored navedenog, Koluglija Mimišević je upozorila i na streptokokne infekcije i infekcije prljavih ruku.

- Naravno, ljeto je period kada se konzumira i veća količina svježeg voća i povrća za koje, ako se na neadekvatan način ne pripremi u smislu pranja, postoji mogućnost kontaminacije, pojasnila je.

Voće i povrće treba dobro/Pixabay

Stručnjaci savjetuju higijenu ruku, obavezno pranje voća i povrća, ali i kontrolu hrane i kuhinjskih radnih površina.

- Moja prva preporuka je da radimo na prevenciji, što podrazumijeva pranje ruku, temeljno pranje voća i povrća, pravilno čuvanje svježe i termički obrađene hrane, te održavanje higijene radnih površina i kuhinjskog pribora. Posebnu pažnju treba da obratimo na održavanje hladnog lanca, to jeste pravilno čuvanje u frižideru hrane i odvajanje svježe i termički obrađene hrane kako ne bi došlo do unakrsne kontaminacije, poručila je Nadina Adžović, specijalista nutricionizma.

Naglasila je da najveći rizik predstavljaju lako kvarljive namirnice poput mesa, piletine, jaja, ribe i mliječnih proizvoda.

- Tu su i gotova jela koja se ne čuvaju pravilno. Sve ove namirnice ne bi trebalo da stoje na sobnoj temperaturi duže od dva sata, a kada temperature idu preko 30 stepeni Celzijusa, ne duže od sat, istakla je Adžović.

Boravak u prirodi traži maksimalan oprez, počevši od hrane koju nosimo na izlete, do one koju rado beremo u šumama.

- Najozbiljnija posljedica je mišija groznica, koja je jedno vrijeme i bila prisutna na našem podneblju, ukazala je na još jedan problem Koluglija Memišević i skrenula pažnju da izletnici trebaju imati na umu da glodari i druge životinje, kao i mi, uživaju u šumskim plodovima, te tako ostavljaju izlučevine preko njih.

Na izlete ne treba nositi sendviče sa lako kvarljivim sastojcima/Pexels

I muhe su problem

Branjem šumskog voća i mi stupamo u kontakt s njima, što dovodi do razvoja infekcije. Važno je napomenuti da i sendviči koje od kuće ponesemo na izlet mogu biti izvor trovanja ukoliko su izloženi visokim temperaturama, a simptomi trovanja obično se javljaju nekoliko sati nakon konzumacije kontaminirane hrane.

- Savjetujem izbjegavanje kupovine hrane koja je dugo izložena suncu, kao i hrane za koju nismo sigurni kako je pripremljena i skladištena. Na putovanjima preporučujem korištenje rashladnih torbi, kazala je Adžović i posebno upozorila na djecu, trudnice, starije osobe, kao i one sa oslabljenim imunitetom, jer nose i veći rizik od trovanja hranom.

S obzirom na to da infekcija može vrlo brzo da dovede do dehidracije, preporuka je da se u slučaju pojave nekih od simptoma poput proljeva, povraćanja ili povišenih temperatura, potraži stručna pomoć.

S ciljem prevencije trovanja hranom, stručnjaci ističu da je važno obratiti pažnju i prilikom njene pripreme u domaćinstvima, te napominju da se hrana pokriva, jer i muhe mogu kontaminirati hranu svojim larvama i uzrokovati probleme.

Dnevnik možete gledati na O kanalu u 18:20, ili na oficijelnom Youtube kanalu.