Najviše stranih radnika je iz Bosne i Hercegovine

Zbog Konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o strancima, bura u Hrvatskom saboru. Političari saborske oporbe se obrušuju. Prozivaju vladajuće zbog zamjene stanovništva, namjernog rušenja cijene rada i pogodovanja sumnjivim agencijama za uvoz strane radne snage. Vladajući uzvraćaju da vode odgovornu migracijsku politiku.

Oprezan i restriktivan pristup

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović (HDZ) rekao je da je prošle godine smanjen broj dozvola za boravak i rad, što je jasan zaokret, kako kaže, prema smanjenju potrebe za stranom radnom snagom.

- Trendovi su takvi da smo u 2025. imali gotovo 36 tisuća (17 posto) manje izdanih dozvola nego u 2024. U prva četiri mjeseca ove godine izdano je oko 3.500 dozvola manje nego u istom razdoblju prošle godine, ovo je jasan zaokret prema smanjenju potrebe za stranom radnom snagom i jačanju aktivacije domaće radne snage, rekao je u srijedu ministar Božinović u Saboru.

Odbacio je teze o masovnom uvozu stranih radnika i zamjeni stanovništva. Hrvatska je za razliku od drugih europskih država od početka izabrala oprezniji i restriktivniji pristup. U Hrvatskoj je trenutno oko 113 tisuća stranih državljana s važećim dozvolama i prijavljenom adresom boravišta, navodi ministar. Njihov boravak i rad će se regulirati prema novom Zakonu o strancima. “Ovaj zakon nije zakon stihije, već je zakon upravljanja s jasnim pravilima za poslodavce, većom zaštitom radnika, strožim uvjetima za one koji žele dovoditi radnu snagu i snažnijim naglaskom na integracije, posebno jezik”, rekao je ministar.

Dok vladajući smatraju da vode odgovornu migracijsku politiku, iz oporbene stranke Most kritike. “Nije problem čovjek koji dolazi pošteno živjeti od svog rada, problem je kad tog čovjeka pretvorite u alat kojim rušite cijenu rada u Hrvatskoj”, kažu iz Mosta. Vladajuće prozivaju da provode zamjenu stanovništva, smatraju da je to veleizdajnička politika, kritiziraju i odluku Vlade da ukine kvote za uvoz strane radne snage. Iz HDZ-a uzvraćaju: Vlada itekako upravlja tržištem rada u RH.

Oporbena stranka Možemo upozorila je na agencije koje posreduju u zapošljavanju stranih radnika, ponavljaju zahtjev da se agregatore makne iz priče. “Godinama gledamo jednu te istu ekipu kako otvara i zatvara firme, ostaju dužni radnicima, čitamo da se krivotvore vozačke dozvole, da se kupuju jahte, skupi automobili i stanovi u kešu, dok se radnike drži na minimalcu ili ih se uopće ne prijavljuje”, poručuju iz Možemo. Glavna oporbena stranka SDP problematizira okolnost što je na zakonu radio MUP, a ne Ministarstvo rada. “To je jasan signal da se politika tržišta rada vodi negdje iza kulisa”, rekli su iz SDP-a.

Od oporbenih političara u Saboru moglo se čuti i pitanje: kako je moguće da u Hrvatskoj postoji ogroman interes za različite agencije za zapošljavanje stranih radnika, a u isto vrijeme nema niti jedne agencije koja bi se bavila povratkom hrvatskih ljudi iz inozemstva. Neslužbeno, u Hrvatskoj djeluje oko 750 raznih agencija za zapošljavanje stranih radnika. Najviše ih je u sektorima graditeljstvo, te turizam i ugostiteljstvo.

Znanje jezika

Ljudi iz hrvatskog turističkog sektora pričaju medijima da će im ove godine u sezoni trebati 50.000 stranih radnika. Konkretne zakonske izmjene tiču se uvođenja obveze učenja i poznavanja hrvatskog jezika, a novim Zakonom o strancima predviđeni su i obvezni zdravstveni pregledi koji su uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad. Učenje hrvatskog jezika i provjera zdravstvenog stanja privukli su veliku pažnju domaće javnosti.

Izmjenama Zakona o strancima, strani državljani koji borave i rade u Hrvatskoj dobivaju obvezu polaganja hrvatskog jezika na razini A1 u roku od godinu. Kako se navodi, polaganje i tečajevi dostupni su u cijeloj Hrvatskoj, u ovom trenutku ima 88 institucija. Razina A1 je elementarno poznavanje hrvatskog jezika, ne znam zašto dvojite da ljudi te osnovne stvari nisu u stanju savladati za godinu, rekao je ministar Božinović u Saboru.

Novost je i da će se profesionalnim vozačima teretnih vozila i autobusa iz trećih zemalja moći izdati viza s rokom od godinu. U kontekstu aktualnih debata o novom Zakonu o strancima, iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kažu: “Činjenica je da pola radne snage dolazi iz Europe, iz naših susjednih država. Oni ne predstavljaju rizik ni ugrozu za nas, predstavljaju veliku korist za naše gospodarstvo i dugoročno za mirovinski sustav.”

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH (MUP), od 1. siječnja do 30. travnja 2026. ukupno je izdano 64.775 dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje oko 25 tisuća, za produljenje preko 27 tisuća i oko 11 tisuća za sezonske radnike. Najviše dozvola izdano je u sektorima turizam i ugostiteljstvo, i graditeljstvo. Najviše dozvola za boravak i rad izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (11.858), Filipina (10.874), Nepala (9.488), Srbije (9.375), slijede Sjeverna Makedonija, Indija, Uzbekistan, Kosovo, Egipat i Albanija.