Privatni paneli ne mogu na državnu zemlju

Vrhovni sud Republike Srpske donio je 30. aprila presudu da se postupak upisa zemljišta koje se nalazi u mjestu Podnovlje kod Doboja ponovi. Grad Doboj je ranije parcelu upisao na svoje ime i prodao privatnom investitoru koji na njoj gradi solarne elektrane, ali najveći problem u cijeloj priči je što se i u ovom slučaju postavlja pitanje krčmljenja državne imovine.

Prvi korak

Riječ je o 180 hektara plodnog poljoprivrednog zemljišta na kojem banjolučka firma Etmax gradi kompleks sa više od 100 solarnih elektrana, čemu se mjesecima protive mještani Podnovlja koji su tu zemlju obrađivali u okviru zadruge. Ovo je prva presuda u korist mještana i zadrugara u predmetu oko kojeg se angažovalo i Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine s obzirom na to da se poljoprivredno zemljište smatra državnom imovinom i ne može biti predmet prodaje.

Grad Doboj upisao je na sebe zemljište koje je pripadalo Poljoprivrednoj zadruzi Podnovlje. Nakon toga, Zadruga je tražila od Republičke uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Republike Srpske (RUGIPP) da postupak ponovi, jer nisu bili uključeni u proces. RUGIPP je dva puta odbio da ponovi postupak, zbog čega se Zadruga obratila Okružnom sudu u Doboju, koji je odbacio njihov tužbeni zahtjev.

Nema nikakve sumnje da je ovo još jedan primjer pogodovanja domaćim privrednicima koji su bliski vlastima. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović u nekoliko je navrata govorio o tome da su vlasnici Etmaxa u više nego bliskim vezama sa generalnim direktorom Elektroprivrede Republike Srpske Lukom Petrovićem. Umjesto napretka i integracija na djelu su ponovo političko-porodični poslovi vrijedni stotine miliona maraka.

Vrhovni sud Republike Srpske odlukom od 30. aprila je ukinuo presudu Okružnog suda u Doboju i predmet vratio na početak. Advokat Zadruge Nebojša Milanović kaže da je ova presuda prvi korak u dokazivanju da zemljište pripada Zadruzi i da je nezakonito oduzeto.

- Suština cijele priče - čije je zemljište - još je daleko od završetka. Ovom presudom smo se, žargonski rečeno, vratili u igru i dobili priliku da zaštitimo svoja prava. Imamo dokumenta iz katastra u Doboju u kojima se Zadruga vodi kao posjednik tog zemljišta, a taj posjednik uopšte nije bio pozvan u postupak, rekao je Milanović.

Iz Pravobranilaštva BiH su saopštili da su formirali predmet zbog zaštite državne imovine u Podnovlju kod Doboja. Iz ove institucije navode da se trenutno prikuplja dokumentacija. Ipak, proces već na početku nailazi na prepreke - traženi dokumenti i ugovori iz nadležnih institucija Republike Srpske još nisu dostavljeni, što dodatno usporava postupanje u predmetu.

U zahtjevu koji je upućen Pravobranilaštvu, Aarhus centar upozorava na “ozbiljne indicije o nezakonitom raspolaganju poljoprivrednim zemljištem koje, prema važećem zakonodavstvu, predstavlja državnu imovinu”. Upravo ovo pitanje – ko raspolaže zemljištem i na koji način – nalazi se u središtu višenedjeljnih protesta u ovom naselju.

Građani Podnovlja već protestuju protiv izgradnje solarnih elektrana na oko 28 hektara obradivog zemljišta, u neposrednoj blizini kuća i izvorišta vode. Riječ je o projektu kompanije Etmax koji, prema tvrdnjama mještana, podrazumijeva izgradnju više od 100 pojedinačnih solarnih elektrana.

- Mi se ovdje nalazimo okupljeni iz dva osnovna razloga. Prvi je zaštita izvorišta vode za vodosnabdijevanje mještana jer se radovi izvode na jedan do dva metra od samog izvorišta, a drugi je protest protiv nelegalno oduzetog zemljišta Zemljoradničke zadruge Podnovlje koje je grad prenio u svoje vlasništvo i prodao kompaniji Etmax, rekao je Slobodan Dragičević.

Pored energetskog aspekta, građani upozoravaju i na direktnu prijetnju vodozahvatu iz kojeg se snabdijeva oko 140 domaćinstava. Radovi se, kako tvrde, izvode u neposrednoj blizini zone sanitarne zaštite, a institucije, uključujući inspekcije, do sada nisu reagovale na njihove prijave.

U pozadini svega nalazi se i spor oko vlasništva zemljišta. Mještani tvrde da je navedeno zemljište, koje je decenijama bilo u posjedu Zemljoradničke zadruge Podnovlje, bez sudske odluke prepisano na Grad Doboj, a zatim prodato privatnom investitoru. Iz Aarhus centra poručuju da se u ovom slučaju ne radi o protivljenju obnovljivim izvorima energije, već o načinu na koji se projekti provode.

- Energetska tranzicija ne smije služiti kao izgovor za ugrožavanje izvorišta, obradivog zemljišta i prava građana da budu informisani i uključeni u odluke koje direktno utiču na njihov život. Upravo zbog toga Podnovlje više nije samo lokalni problem, već pitanje poštivanja zakona i odgovornosti institucija, kažu u Aarhus centru.

Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milan Savanović kaže kako su mještani ovog sela istrajni u zahtjevima da presuda Vrhovnog suda bude sprovedena. Napominje i da mještani traže da sporne parcele budu vraćene Zemljoradničkoj zadruzi, kao i da svi radovi koje izvodi firma Etmax budu zaustavljeni.

- Ljudi su istrajni i rekli su da će sljedeći put bukvalno fizički stati i blokirati radove ukoliko se ne postupi po rješenju i presudi Vrhovnog suda. Niko ne zna koliko će ti ljudi još imati strpljenja. Dao sam im podršku kao narodni poslanik i biće o ovome riječi na narednoj sjednici parlamenta Republike Srpske, rekao je Savanović.

Tek nakon što su radovi već počeli i odmakli, a sporovi otvoreni na više nivoa, u javnost dolazi potvrda da projekat nema ekološku dozvolu. Upravo taj redoslijed predstavlja suštinu problema na koji ukazuju i stručnjaci i lokalna zajednica. Veliko je pitanje kako će biti riješena i sama priroda ove imovine.

- Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće za sve nivoe vlasti. To nije politička teza, već temeljno ustavno načelo pravne države. Ustavni sud BiH je izričito utvrdio da je državna imovina - imovina BiH, a ne entiteta, te da entiteti nemaju ustavnu nadležnost da jednostrano uređuju pitanje vlasništva, upravljanja i raspolaganja državnom imovinom. Svaki zakon koji bi pokušao zaobići ili relativizirati odluke Ustavnog suda bio bi očigledno neustavan i podložan ukidanju pred Ustavnim sudom, kaže za Oslobođenje profesor ustavnog prava Davor Trlin.

Najvredniji resurs

Ekonomista Damir Miljević naglašava da se u normalnim zemljama ne gradi na poljoprivrednom zemljištu, jer je to blago. On upozorava da se ovakvim projektima dugoročno gubi jedan od najvrednijih resursa.

- Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti, izričit je Miljević.

U narednim danima očekuje se početak razgovora između predstavnika zemalja Kvinte (Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Italija, Francuska i Njemačka) i parlamentarnih stranaka BiH. Cilj je naći rješenje o državnoj imovini koje bi usvojio Parlament BiH, a koje bi omogućilo investiranje i razvoj Bosne i Hercegovine, a ne rastakanje imovine između političara i njima bliskih tajkuna.