Zdravstvo RS-a po mjeri poslodavaca?

Savez sindikata RS-a uputio je Vladi i NSRS-u četiri amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kojim se traži i to da neizmirene obaveze po osnovu doprinosa ne mogu biti razlog za uskraćivanje zdravstvene zaštite radnicima i njihovim porodicama. Izmjene bi trebale biti razmatrane 19. maja, a ukoliko budu usvojene, radnik bi mogao ostati bez liječenja zbog duga za koji nije odgovoran.

Sporna i participacija

Istovremerno, umjesto prinudne naplate doprinosa, slovom novog zakona građani bi bili upućivani na višegodišnje sudske sporove. Tako bi entitet praktično priznavao da poslodavci krše zakon, ali posljedice bi se prebacivale na radnike kojima bi bila uskraćena zdravstvena zaštita.

Jednim od amandmana Sindikat traži da se zakonom zadrži ograničenje maksimalnog iznosa participacije, odnosno da se ona po jednoj usluzi utvrđuje u visini do polovine iznosa najniže plate u RS-u. Prijedlog izmjena izazvao je niz reakcija.

- Ako Narodna skupština usvoji izmjene Zakona koje predstavljaju još jedan udar na kućne budžete i najtipičniji primjer zavlačenja ruke u džepove građana, prva obaveza narednog saziva poslanika biće da sporne odredbe stave van snage i vrate interes građana ispred interesa pojedinih lobija, poručio je Marinko Božović (SDS), načelnik Opštine Istočna Ilidža. Dodao je da se “prema kritikama koje se najčešće čuju u javnosti, ovakve izmjene doživljavaju kao mjera koja najviše ide u korist osiguravajućim kućama, posredničkim lobijima i strukturama koje kroz nove obaveze i namete dobijaju dodatne prihode, dok teret ponovo snose građani”.

- Posebno je sporno predloženo rješenje kojim bi pravo na zdravstvenu zaštitu bilo uslovljeno uplatom doprinosa od poslodavca, istakao je Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS-a.

Radnici ne smiju snositi posljedice neuplaćenih doprinosa, jer je pravo na zdravstvenu zaštitu ustavom zagarantovano i proizlazi iz statusa osiguranika, a ne iz postupanja poslodavca, jasna je poruka Sindikata.

A predloženim izmjenama vlasti manjeg bh. entiteta naumile su da odgovornost za neuplaćene doprinose sa poslodavaca prebace na radnike koji će, ukoliko izmjene budu usvojene, uskoro morati iz svojih džepova finansirati liječenje, a onda tražiti refundiranje troškova od poslodavaca - sudskim putem.

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević smatra da ovom izmjenom i prebacivanjem tereta na bolesne građane, država bježi od odgovornosti.

Za Oslobođenje pojašnjava da se uvodi praksa u kojoj bolnica postaje neka vrsta naplatne službe te se pacijent već na prijemu pisano upozorava da će morati sam platiti kompletno liječenje ako mu doprinosi nisu uplaćeni do trenutka otpusta. On smatra da je, formalno gledano, ova odredba korisna i dobra, ali...

- Suština je da se, zapravo, radi o privatizaciji prinudne naplate doprinosa. Umjesto da Poreska uprava, koja ima sve mehanizme prinudne naplate, natjera poslodavca na poštivanje zakona, ovaj zakon tjera radnika da privatno tuži sopstvenog poslodavca, jer mu nije na vrijeme uplatio doprinose. U našim uslovima, to znači da radnik, pored toga što je sam platio liječenje, mora trošiti godine i novac na sudske sporove da bi vratio ono što mu po zakonu pripada, ističe Dragičević.

Vladimir Dragičević: Entitet bježi od odgovornosti

Izmjenama Zakona predloženo je i brisanje gornje granice participacije. Trenutno Zakon podrazumijeva limit 370 KM po usluzi. No, ukoliko se usvoje predložene izmjene, liječenje bi moglo biti mnogo skuplje - predviđeno je brisanje tog limita, što bi značilo da bi pacijenti mogli plaćati procenat ukupne cijene liječenja, u rasponu od pet do 50 posto.

Privilegija najbogatijih

- Dosadašnje zakonsko rješenje predviđalo je zaštitni plafon, pa bez obzira na ukupnu cijenu medicinske usluge, pacijent nije mogao platiti više od 370 KM participacije, podsjeća Dragičević te kao primjer navodi da bi ubuduće, ukoliko se predložene izmjene usvoje, pacijent operaciju koja košta 10.000 KM, mogao izdvojiti i do 5.000 KM participacije.

Naš sagovornik smatra da bi ukidanje limita predstavljalo ozbiljan regres u oblasti socijalnih prava i moglo dovesti do svojevrsnog imovinskog cenzusa za pristup zdravstvenoj zaštiti.

- Ukoliko iznos participacije za teške operacije postane toliki da ga prosječan građanin ne može platiti, zdravstvena zaštita prestaje biti opšte dostupna i postaje privilegija najbogatijih, naglasio je, uz napomenu da je, umjesto dosadašnjeg zakonski utvrđenog plafona iznosa participacije, prepuštanje takve odluke izvršnoj vlasti potpuno neprimjereno i krajnje upitno sa ustavnopravnog stanovišta.

Nakon niza reakcija oglasio se i Milorad Dodik porukom kako očekuje od Vlade RS-a da iz procedure povuče izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju jer ih SNSD, na čijem se čelu on nalazi, neće podržati zbog svih nedoumica i nejasnoća koje su proizvele kod naroda. Odmah nakon toga, ministar zdravstva RS-a Alen Šeranić obećao je obaviti konsultacije sa Sindikatom.