Apsurdi u dijelu BiH: Prosvjetarima nakon 20 godina puna plata

U pogledu naplate sudskih potraživanja koja budžetski korisnici, a prvenstveno prosvjetni radnici, imaju prema Unsko-sanskom kantonu, situacija je u znaku kontinuiranog smanjenja dugovanja kroz model vansudskih nagodbi i redovnih isplata. Ove sedmice počele su isplate onim prosvjetnim radnicima koji su još 2007. sa Vladom USK-a potpisali da se odriču zateznih kamata, samo da bi naplatili barem osnovicu.

Prije dva dana je Ministarstvo finansija USK-a potpisalo 279 novih ugovora vrijednih više od tri miliona KM, a njima je obuhvaćeno 327 takvih izvršnih sudskih odluka.

- U protekle četiri godine kroz dva modela građanima i prosvjetarima isplaćeno je više od 25 miliona KM, kazao je ministar finansija USK-a Danko Jakšić, podsjećajući da je po sličnom osnovu naslijeđeni višedecenijski dug iznosio oko 80 miliona maraka.

Dug je nastao tako što Vlada, u periodu kada nije imala dovoljno novca, nije isplaćivala pune plate radnicima kakve su bile navedene u kolektivnim ugovorima.

Dvadeset godina kasnije, ovo što su prosvjetari dobili, gotovo da je pojela inflacija, što odaje tužnu sliku statusa prosvjetara.

- Naše kolege u penziji imaju te pravosnažne sudske presude još od 2001. godine, pa su tek sad uspjele da naplate potraživanja. Sada je jedan dio aplicirao kod ministarstva, odričući se kamata. Ali, proces još nije završen, na naplatu još čeka veliki broj umirovljenih prosvjetara, kako onih koji su se odrekli kamata, tako i onih koji to odbijaju, jer ti iznosi su svakako mali, pošto se radi u razlikama tadašnjih plata, kazao nam je Samir Fajić, predsjednik Sindikata srednjeg obrazovanja USK-a.

A slične sudske presude za naplatu, čekaju i drugi budžetski korisnici poput bivših uposlenika u pravosuđu, kazao nam je advokat Salih Hadžić, koji zastupa nekolicinu takvih.

- Ovi što se isplaćuju prijavljivali su se nekad davno na javni poziv Vlade, a koja im je nudila ubrzanu isplatu uz sporazum o odricanju kamate. Ista je situacija sa našim klijentima iz sudova, bivšim daktilografima i radnicima na upisniku, koji imaju presude stare najmanje 12 godina. Nisu to velika pojedinačna potraživanja, po 700-800 maraka, nekada dvije-tri hiljade, sabrane razlike u platama, neisplaćivani topli obroci. Uglavnom, kada se odreknu kamata pripadne im dvostruko manje nego što bi Vlada bila dužna po zakonu isplatiti. Oni dobiju samo glavnicu i sudske troškove, ispričao nam je Hodžić.

Sama činjenica da radnici ovako dugo čekaju zarađeno oslikava stanje države. Slična sudska potraživanja imali su i drugi kantoni, podsjeća advokat, ali su ih davno riješili.