Vapaj Sarajevske sinagoge: Nacionalni spomenik u katastrofalnom stanju

Sarajevska Aškenaska sinagoga jedan je od simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine i jedina aktivna sinagoga u našoj zemlji. Impozantna građevina na obali Miljacke, čija je izgradnja po projektu Karla Paržika završena u septembru 1902, nacionalni spomenik je naše zemlje. Sjedište je ne samo vjerskog nego i bukvalno života malobrojnih bh. Jevreja. Otvorena je i za sve druge ljude dobre volje, za učenike, ali i sve kojima je potrebna pomoć. Sinagoga danas vapi za obnovom i restauracijom. Vlaga i voda uništavaju sve pred sobom.

Ugroženo blago

Bakarni krov je u katastrofalnom stanju, plafon je nagrižen, zidovi su popucali, a komadi fasade opasnost su za sve njene uposlenike - volontere, zajednicu i građane. Originalna, autentična unutrašnjost sinagoge sa izvornim arhitektonskim i dekorativnim elementima, svetim predmetima, arhivskom građom, ugrožena je. Apel za obnovu Jevrejska opština Sarajevo uputila je svim nivoima vlasti u BiH, ali i brojnim ambasadama.

“Kroz stoljeća prosperiteta, progona, ratova i obnove, Jevrejska zajednica ostala je neraskidivi dio Sarajeva - grada susreta kultura, religija i tradicija. Obraćamo se domaćim vlastima i institucijama, ambasadama i diplomatskim predstavništvima, međunarodnim partnerima, fondacijama, jevrejskim organizacijama i zajednicama, pojedinačnim donatorima, te svim prijateljima kulturnog i jevrejskog naslijeđa s apelom za pomoć u hitnoj obnovi Aškenaske sinagoge u Sarajevu”, stoji u apelu.

Jevrejska zajednica je za izradu projekta i projektnu dokumentaciju za obnovu Sinagoge platila 73.000 KM još 2023. Procijenjena vrijednost prve faze obnove, koja uključuje sanaciju krova i zaustavljanje prodora vode, iznosi 250.000 eura, odnosno gotovo 490 hiljada KM. Ne treba zanemariti činjenicu da troškovi rastu svakog dana i da je cijena bakra skočila u nebo posljednjih mjeseci. Fasada, odnosni ukrasi ispod krova su od gipsa, pa bi se odmah nakon zamjene krova trebalo pristupiti restauraciji tog dijela objekta, kako voda ne bi prodirala dalje. Federalno ministarstvo kulture i sporta, sa ministricom Sanjom Vlaisavljević na čelu, dodijelilo je projektu podršku od 60.000 KM.

Predsjednica Jevrejske opštine Sarajevo Rahela Džidić kaže nam da Aškenaska sinagoga predstavlja - i u arhitektonskom i u umjetničkom smislu - blago Sarajeva. Simbol je dugotrajnog boravka Jevreja u BiH. Zajednica u BiH osnovana je davne 1565.

- Ova zgrada predstavlja mnogo više od simbola i od vjerskog objekta, ona je centar našeg humanitarnog, kulturnog, prosvjetnog i vjerskog života. Njena vrata otvorena su, besplatno, za učenike, studente, koji dolaze da obiđu našu Sinagogu i zbog njene ljepote i da uče kako se u ovoj zemlji dobrosusjedski i zajednički život gaji, kaže Džidić.

U humanitarnoj kuhinji svakodnevno se hrani 50 starijih osoba - 30 su Jevreji, a 20 drugih nacionalnosti.

- Mi ne pitamo ljude koji dođu, koji su gladni, koje su nacionalnosti. Također, ovdje imamo i svoju biblioteku koja je jako stara i otvorena za sve. Nastojimo da razvijamo taj život Sarajeva - bogat, sadržajan, multikulturalan, ističe Džidić.

Objašnjava nam da su sva oštećenja nastala zbog vlage, a da je sada u pitanju i sama struktura zgrade. Fasada otpada. Plaše se i da pale svjetlo. Napominje da nisu željeli uputiti apel prije izbora kako se ne bi iskoristio u političke svrhe. U nekoliko dana koliko je apel javan, desetine građana iz svih dijelova zemlje - od Mostara, Rogatice, Pala, do Sarajeva - već su uplatile donacije.

- Ljudi žele da pomognu i izuzetno smo im zahvalni, jer nama to znači da nas osjećaju onim što mi jesmo, čime odišemo, a to je da smo dio ovoga tla i da tu pripadamo, da smo autohtona zajednica za BiH, ističe naša sagovornica.

Iako je zgrada nacionalni spomenik, Komisija za nacionalne spomenike BiH, nažalost, nije djelotvorna u kapacitetu u kojem bi trebala biti. No, Džidić ističe da su veoma zahvalni ministrici Vlaisavljević na podršci i grantu. Dobili su i neke druge pozitivne signale. Aplicirali su i kod ambasada Njemačke i SAD-a koje su im pružile tehničku podršku, ali će tek sljedeće godine znati da li su aplikacije prihvaćene. Javili su im se neki biznismeni sa idejama. Iz Grada Sarajevo i od gradonačelnika Samira Avdića dobili su usmeno obećanje da će se u narednoj godini izdvojiti određena sredstva. Među svojim članovima uspjeli su u kratkom roku prikupiti 20.000 KM.

Trajna zahvalnost

Otvoreni su za sve koji mogu i žele pomoći da se Sinagoga spasi. Donacije građana - bez obzira na iznos – itekako su ih dirnule. To im je, kaže Džidić, važno i izaziva osjećaj velike radosti, jer znaju da nisu sami.

- Zahvaljujemo unaprijed svima koji su spremni i voljni pomoći, poručuje Džidić.

Optimistični su da će, uz pomoć sugrađana i institucija, uspjeti očuvati Sarajevsku sinagogu.