MILAN BLAGOJEVIĆ: Kako Dodik (ne) može dobiti pomilovanje

Ovih dana aktuelizovano je pitanje da li Milorad Dodik može biti premijer Republike Srpske. Tu mogućnost ne treba isključivati, jer do toga, pravno gledano, može doći ukoliko se ispune uslovi na koje ukazuje ovaj tekst. Najvažniji od tih uslova je da Dodiku prestanu pravne posljedice u vidu zabrane obavljanja funkcija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini, koje posljedice su u odnosu na njega nastupile (i traju) na osnovu krivične osuđujuće presude Suda BiH kojom je osuđen. Te posljedice mogu prestati ako bi Dodik bio pomilovan u tom pravcu, a odluku o tome donosi Predsjedništvo BiH. Konsenzus novoizabranih članova Predsjedništva o tome je jedna od mogućih opcija, u kojem slučaju će takva odluka o pomilovanju omogućiti Dodiku da postane premijer. Međutim, za slučaj da ne bude konsenzusa o tome u Predsjedništvu BiH, treba imati u vidu sljedeće što proizlazi iz važećih pravnih propisa.

U vezi s tim najprije treba reći da je važećim Zakonom BiH o pomilovanju, usvojenim 2005. godine, Parlamentarna skupština BiH propisala da je Predsjedništvo BiH nadležno da, između ostalog, daje pomilovanja za krivične sankcije (uključujući i njihove pravne posljedice) koje je izrekao Sud BiH, što je slučaj i sa krivičnom presudom tog suda izrečenom Miloradu Dodiku. Time je Parlamentarna skupština BiH prenijela tu dužnost na Predsjedništvo BiH, što je ustavna mogućnost propisana članom 5. stav 3. tačka i) Ustava BiH, jer je tom ustavnom odredbom propisano da Predsjedništvo ima i dodatne dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština BiH. Poslovnik Predsjedništva BiH u članu 43. propisuje da u vršenju tih dodatnih dužnosti koje mu prenese Parlament BiH Predsjedništvo odlučuje konsenzusom, čime Poslovnik Predsjedništva ne dozvoljava preglasavanje kod odlučivanja Predsjedništva o davanju pomilovanja, jer je odlučivanje o pomilovanju dodatna dužnost koju je Parlament BiH prenio Predsjedništvu Zakonom BiH o pomilovanju. Dakle, prema Poslovniku Predsjedništva BiH, odluka o pomilovanju osuđenog lica ne može biti donesena preglasavanjem.

Međutim, ako bi kojim slučajem zbog interesa Milorada Dodika ipak došlo do preglasavanja, tako što bi srpski i hrvatski član Predsjedništva BiH glasali za pomilovanje, a bošnjački član protiv, u tom slučaju bošnjački član Predsjedništva bi imao na raspolaganju dvije mogućnosti. Jedna je da takvu odluku ostala dva člana podvrgne kontroli Ustavnog suda BiH, zahtjevom za rješavanje ustavnog spora zbog toga što bi takva odluka bila suprotna Poslovniku Predsjedništva BiH koji u članu 43. propisuje da se takve odluke donose konsenzusom, a ne preglasavanjem. Time bi takva odluka istovremeno bila suprotna i principu vladavine prava, propisanom članom 1. Ustava BiH, što bi značilo da je suprotna i Ustavu BiH.

Druga mogućnost je da preglasani bošnjački član u tom slučaju izjavi veto, jer Ustav BiH propisuje da protiv svake odluke Predsjedništva BiH onaj ko je preglasan, može da izjavi veto. Ustav BiH izjavljivanje veta od preglasanog člana ne ograničava na odluke Predsjedništva BiH iz oblasti spoljne politike, već daje pravo na veto protiv svake odluke, bez obzira na materiju koja je predmet odluke Predsjedništva BiH. U slučaju Dodika očekivati je da bi mogao biti preglasan bošnjački član Predsjedništva BiH i tada njegov veto ide na konačnu odluku bošnjačkim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Ako ti delegati, najmanje dvije trećine njih, potvrde taj veto, odluka ostala dva člana o pomilovanju ne bi imala pravno dejstvo.