Siva lista uzima svoj danak: Pojačane bankarske provjere usporavaju poslovanje
Sve se dva puta provjerava prije nego što se transakcija pusti/Freepik
Posljedice sive liste već se osjećaju u poslovanju. Transakcije traju duže, provjere su detaljnije, a banke traže dodatnu dokumentaciju. Bosna i Hercegovina od juna se nalazi na listi zemalja pod pojačanim nadzorom Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF), međunarodnog tijela koje postavlja standarde za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Odluci FATF-a prethodila je procjena Moneyvala, tijela Vijeća Evrope koje procjenjuje efikasnost sistema u ovoj oblasti.
Međunarodne transakcije
Nedžad Mezildžić, osnivač i vlasnik prehrambene kompanije KolMix iz Velike Kladuše, koja je gotovo u potpunosti izvozno orijentisana, te predsjednik Udruženja poduzetnika Velika Kladuša i Grupacije poslodavaca USK-a, kaže da posljedice sive liste već osjeća kroz međunarodne novčane transakcije.
- Mi 99 posto radimo sa EU. Ranije su transakcije išle u roku od 24 do 48 sati, a sada je to 72, pa i 96 sati, kako kad, ističe Mezildžić.
Pojačane bankarske provjere, dodaje, usporavaju poslovanje, a s istim problemima suočavaju se i njegove kolege privrednici.
- Sve to usporava privredu, naglašava Mezildžić.
Upozorava da novi status BiH može otežati privlačenje stranih investitora: “Kad razgovarate sa stranim investitorom ili nekom ozbiljnom kompanijom, prvo pitaju šta nudite, koji su zakonski okviri i kako ide. Kad saberu sve što čeka jednu izvoznu firmu, ljudi samo kažu: ‘Ma ništa od toga’. A sada kada dodate i ovu sivu listu...”
Da se posljedice već vide u praksi, ali da zasad nisu dramatične, kaže i Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH. Prema njegovim riječima, one se prvenstveno ogledaju u sporijoj realizaciji međunarodnih transakcija, jer finansijske institucije sada traže dodatnu dokumentaciju i provjeravaju namjenu transakcija.
- Sve transakcije koje dolaze u BiH ili odlaze iz nje prema inostranstvu sada se dodatno kontrolišu, provjerava se dokumentacija, posebno namjena takvih transakcija, što značajno usporava sam proces, kaže Ražanica.
Dodaje da bi dodatni angažman finansijskih institucija mogao u konačnici dovesti i do rasta cijena međunarodnog platnog prometa.
I Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ističe da su kontrole pooštrene.
- Sve se dva puta provjerava prije nego što se transakcija pusti. Za sada običan čovjek neće osjetiti poteškoće, posebno kada je riječ o manjim iznosima. Ali, svaki veći transfer, pogotovo iz BiH, mora biti dokumentovan sa mnogo papira: ugovorima, fakturama i dokazima o porijeklu novca, ističe Pavlović.
Kao primjer navodi slanje novca djeci u inostranstvo za školovanje, gdje roditelji moraju dokazati i porijeklo novca.
- To su i skuplje provjere, ali i provjere koje traju, pojašnjava Pavlović i dodaje da takve procedure mogu uticati i na konkurentnost domaće privrede.
- Pazite, čim vi ne možete biti efikasni, gubite na konkurentnosti, ističe Pavlović.
Naša zemlja je na sivu listu dospjela zbog kašnjenja u usvajanju ključnih reformskih zakona i neuspostavljanja registra stvarnih vlasnika pravnih lica u Federaciji BiH.
Pavlović posebno ukazuje na propise koji se odnose na borbu protiv pranja novca i oduzimanje nezakonito stečene imovine.
- Zakoni koje je trebalo usvojiti potpuno su nevažni za obične ljude, zapravo ih se ne dotiču. Ali, zbog toga što ih nismo usvojili, posljedice sada osjećaju i građani i privreda, kaže Pavlović i podsjeća na zakon o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom, oko kojeg, ističe, nije bilo saglasnosti na nivou BiH.
- Republika Srpska nije saglasna da tom imovinom raspolaže agencija na nivou Bosne i Hercegovine. A to je potpuno nebitno, jer oduzeto je oduzeto, naglašava Pavlović.
Dodatne provjere i oprez inostranih banaka otvaraju i pitanje korespondentnih odnosa domaćih banaka sa inostranstvom. Ražanica kaže da mogućnost prekida saradnje postoji, ali da se to trenutno ne dešava.
- To nije nešto sa čime se susrećemo u praksi. Nismo se susretali ni kada smo prvi put bili na sivoj listi, ističe Ražanica, podsjećajući da su tada postojale otežane procedure prilikom obnavljanja korespondentnih odnosa, kao i sporadični slučajevi banaka iz skandinavskih zemalja koje su odbijale transakcije s BiH.
Naglašava da je bankarski sektor u BiH ispunio preporuke i da je ocijenjen kao jedan od najuređenijih u zemlji.
Najuređeniji sektor
- Banke u Bosni i Hercegovini uživaju povjerenje inobanaka i mi nemamo slučajeva u kojima je došlo do prekida korespondentnih odnosa, navodi Ražanica.
Za razliku od prethodnog puta kada je BiH bila na sivoj listi, sada se, kako naglašava Ražanica, ne traži samo usvajanje zakona.
- Ovog puta, pored donošenja zakona, morat ćemo dokazati da ono što smo donijeli, uredno i adekvatno primjenjujemo u praksi, kaže Ražanica i dodaje da se naredna Moneyvalova procjena očekuje 2029. godine, do kada će država morati pokazati konkretne rezultate, uključujući veći broj procesa i presuda za pranje novca.
Ražanica poziva nadležne institucije da ne čekaju narednu evaluaciju.
- Nemamo previše vremena na bacanje. Pozivamo sve relevantne institucije i aktere koji mogu uticati da što prije zajednički počnemo raditi na ispunjavanju preporuka Moneyvala kako ne bismo došli u situaciju da prilikom naredne evaluacije ne budemo u mogućnosti pokazati da smo donijeli akte i da ih adekvatno provodimo u praksi, poručuje Ražanica.
