I prazan listić je poruka: Da li bi nešto promijenilo oko 400 hiljada nevažećih?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine do sada je objavila rezultate nakon prebrojanih više od 98 posto glasačkih listića. Računajući sve nivoe vlasti za koje se glasalo, odnosno Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom PSBiH, Zastupnički dom Parlamenta FBiH, predsjednika RS-a, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine kantona u FBiH, prebrojano je više od 5,6 miliona listića.

Nevažeći listići

Do sada je utvrđeno da je od ovog broja njih oko 400 hiljada nevažećih ili oko sedam posto. Međutim, ono što upada u oči je da je, ako posmatramo isti nivo vlasti, broj nevažećih listića dvostruko manji kada se glasa direktno za kandidate u odnosu na broj nevažećih listića kod glasanja za skupštine/parlamente.

Ilustracije radi, broj nevažećih glasačkih listića za Predsjedništvo BiH iznosi blizu 62.000, a za Zastupnički dom PSBiH skoro 123.000.

Slična situacija je primjetna i kod glasanja za predsjednika RS-a i za NSRS. Tako je broj nevažećih listića za predsjednika ovog entiteta nešto veći od 27.000, a za NSRS iznosi blizu 53.000.

Prema mišljenju predsjednika CIK-a Jovana Kalabe, još je rano davati ocjene zbog čega je ovakav odnos u broju nevažećih listića, jer je potrebno izbrojati glasove pristigle poštom, glasanje u DKP-ima, kao i putem mobilnih timova. Dodao je da je i ranije broj nevažećih listića za pojedine nivoe vlasti bio oko pet do šest posto, tako da je taj trend zadržan i ove godine.

- Mi moramo razdvojiti prazne glasačke listiće, a to znači da je birač iskoristio svoje biračko pravo, ali nije htio da se opredijeli ni za jednu političku stranku. I to je građansko pravo, da ja svoj glasački listić namjerno učinim nevažećim. Znači, to je jedna analiza koja treba da uslijedi ne samo od CIK-a već i političkih partija i svih aktera koji su učestvovali na ovim izborima, rekao nam je Kalaba.

I član CIK-a Suad Arnautović smatra kako je potrebno odvojeno posmatrati prazne glasačke listiće, pa i one za koje je očigledno da su ih birači namjerno napravili nevažećim, od listića koji su nevažeći zbog nenamjerne greške. Čak je iznio jednu zanimljivu ideju u vezi sa nepopunjenim listićima, koja je u primjeni u nekim državama.

- U toj situaciji birač šalje snažnu poruku političkim elitama: “Ja sam odgovoran građanin, želim sudjelovati u sistemu, ali vi ste mi ponudili neki loš izbor.” Zato u nekim sistemima imamo i opciju da birač može da zaokruži opciju “niko od navedenih”. Tako da, evo, možda da i mi razmišljamo, recimo, o tome, izjavio je Arnautović.

Volja birača

Predsjednik Strateškog odbora koalicije Pod lupom Vehid Šehić također smatra da prazni ili namjerno “uništeni” listići predstavljaju poruku političarima.

- To je volja birača. Ja, na primjer, uvijek pravim jedan nevažeći glasački listić, to je za izbor člana Predsjedništva BiH i to još od 2002. godine. Ja ne glasam za Predsjedništvo BiH dok su na snazi diskriminatorski Ustav i Izborni zakon, to je moj princip. Napišem to na glasačkom listiću i stavim gore - nevažeći, istakao je Šehić.