Pravo izbora jedino rješenje

Prvi maj, Međunarodni dan radnika, ove godine drugačije je obilježen u različitim dijelovima zemlje. Zakon o neradnoj nedjelji i praznicima podijelio je prava radnika i vlasnika, koji su također radnici, u FBiH, dok su u RS-u mogli birati kako će ga proslaviti, radno ili neradno.

U FBiH se zvanično slavilo tri dana, a to je značilo da je neko imao, a neko nije imao dozvolu da zaradi, što je za posljedicu donijelo produbljivanje jaza između onih koji smatraju da su tri neradna uzastopna dana za trgovce propast i onih koji to ni po koju cijenu ne žele priznati.

Mogućnost izbora

- Ovakvu smo situaciju imali i za Novu godinu. Sarajevo je bilo puno gostiju, a nama je gospodin ministar zabranio da zaradimo, podsjetila nas je jedna vlasnica obrta i dodala da bi bilo pošteno dozvoliti bar vlasnicima da rade ukoliko im nije cilj masovno zatvaranje radnji.

Zadovoljstvo što se zakon ne odnosi na njihove prihode nisu krili ugostitelji, zanatlije, pekari i samostalni obrtnici na sarajevskoj Baščaršiji.

- Mi kao samostalna djelatnost imamo pravo da radimo. Mnogima su visoke kirije i rad nedjeljom nam mnogo znači, kazala nam je Saida Zec.

Baščaršija je, kazala je Zec, 1, 2. i 3. maja bila puna gostiju i zadovoljni su prometom. Da se nije moglo proći ulicom i da im je radnja bila puna mušterija, rekli su nam i u suvenirnicama, pekarama i ugostiteljskim objektima.

- U našu radnju kao da je ušao svaki drugi prolaznik, pali smo s nogu od posla, ali zato sam zadovoljna platom na kraju mjeseca, kazala nam je djevojka iz jedne trgovine i dodala da je svoj zasluženi odmor koristila u ponedjeljak i utorak.

U šetnji starim dijelom Sarajeva zabilježili smo različita mišljenja. Jedni su bili sretni zbog produženog odmora, drugi zadovoljno trljali ruke zbog prazničnog prometa, a o trećima je govorio ministar kao onima koji su svjesno prekršili zakon i najavio im inspekciju i visoke kazne.

- Želim poslati jasnu poruku da ne postoji ni jedan pojedinac niti trgovac u ovoj državi koji može biti iznad zakona, poručio je Hasičević.

Ministar ih, naravno, nije upitao da li ih je borba da prežive navela na taj potez. A država ima dokaze da su radili jer su trgovci kucali fiskalne račune, pa će im na osnovu njih pisati kazne i do 15 hiljada KM.

Ministar je kazao i to da su inspektori na terenu, kontrolišu fiskalne račune, a nije naveo da li imaju namjeru pitati trgovce da li se osjećaju ugroženo zabranom rada. Neće ih pitati ni koliko im finansijski znači ta nedjelja, kao ni kako će platiti kirije i doprinose koji se nisu umanjili za broj neradih dana i pad prometa.

Sve će to opet platiti ili radnici ako ostanu bez posla ili narod ako porast cijena postane jedini način da se namire izgubljena sredstva, mišljenje je stručnjaka.

Masovno otvaranje dragstora dokaz je da ima onih koji žele da rade i nedjeljom 0-24/Tanja Cerić

Dragstorske cijene

- Štetu su imali i u prometu i u smislu kvarenja voća, povrća, mesa..., robe koja je sklona kvarenju i koja se treba brzo rasprodati i izaći iz trgovinskog lanca, kaže ekonomski stručnjak Admir Čavalić.

Neki od njih bili su, kaže Čavalić, primorani da otvaraju objekte ilegalno po cijenu da plate kaznu ili da prebace to voće, povrće, meso u dragstore. Kazao je da su ovo očekivane posljedice i da nisu jedine.

- Povećao se broj dana bolovanja i izostanaka sa posla jer radnici, za razliku od ranijeg perioda, ne mogu da trguju smjenama, nego imaju samo jedan slobodan dan u sedmici, a to je dan kada ništa ne radi, nedjelja, kada su primorani da odmaraju, a nisu dobili ono što im je, ustvari, inicijalno bilo najavljivano, a to su dva slobodna dana, istaknuo je Čavalić.

Trebalo bi zato, smatra on, mijenjati Zakon o radu kako bi sve skladno funkcionisalo. Prema informacijama koje ima naš sagovornik, Zakon o neradnoj nedjelji bi trebao ići na Ustavni sud.

​- Apelacija se, po mojim informacijama, već nalazi kod potpredsjednika FBiH Refika Lende koji iz nekih razloga ne želi da je pošalje. Ja sam ubijeđen da to pada na Ustavnom sudu kao što je palo u Hrvatskoj nekoliko puta i kao što je palo u Crnoj Gori. Jer jednostavno ne možete u 21. stoljeću izvući iz naftalina neku srednjovjekovnu mjeru i zabraniti ljudima, pogotovo vlasnicima, da rade, kaže Čavalić.

Da tri uzastopna neradna dana mogu imati posljedice po trgovine, smatra i Almedin Kadrić, direktor uprave Penny Plus, ali dodaje i da kršenje zakona nije opcija za rješavanje problema.

- S aspekta trgovaca, mogu sigurno reći da možda malo problem može napraviti većim objektima koji imaju malo veće zalihe svježe robe, a što se tiče malih i srednjih trgovaca, uz dobru organizaciju mislim da to nije nikakav problem, pojasnio je Kadrić.

On smatra da bi svi trgovci trebali poštivati zakon sve dok je na snazi, a da postoji mogućnost da ga se mijenja i da svi znaju koja je procedura: “Identična je kao i ona kada je Zakon donošen. Morate imati dovoljan broj ruku u Parlamentu Federacije”.