Bankama nikad bolje

Posljednjih godina na globalnoj sceni svjedočimo velikim geopolitičkim pomjeranjima. Nedostatak nafte zbog krize na Bliskom istoku prijeti inflacijom i stagflacijom gotovo svakoj ekonomiji na svijetu. A sve se to, naravno, oslikava i na Bosnu i Hercegovinu. Inflacija polako ali sigurno razjeda odavno samo ekonomsko tkivo bh. ekonomije, a životni standard građana je svake godine sve lošiji i lošiji.

Međutim, uprkos tako velikim i brojnim problemima, postoji jedan segment kojem, bar u slučaju BiH, nikada nije bilo bolje nego danas. To je bankarski sektor, koji je prošle godine ostvario (opet) rekordnu dobit. Komercijalne banke u Bosni i Hercegovini su na kraju 2025. godine iskazale zbirnu dobit od 872 miliona konvertibilnih maraka, što je porast profita od 3% u odnosu na 2024. Od pomenutog iznosa čak je 605 miliona KM profita ostvareno u Federaciji BiH, a 267 miliona KM u Republici Srpskoj. Znači, više od dvije trećine bankarske dobiti ostvareno je u većem bh. entitetu iako bi, istini za volju, prava vijest u ovom slučaju bila da su banke u manjem bh. entitetu svake godine sve profitabilnije. Podatak o neto dobiti od 34,8 miliona KM male Atos banke iz Banja Luke je veoma ilustrativan u tom smislu.

Koje su banke predvodnice profitabilnosti u BiH? Najprofitabilnija i ujedno najveća banka u BiH je UniCredit Bank Sarajevo. Ovaj banka, koja ima aktivu vrijednu 8,7 milijardi KM, ostvarila je lani 206 miliona KM neto dobiti. Međutim, to nije sve. Zbog političke specifičnosti u BiH posluju dvije UniCredit banke, jedna u Sarajevu, a druga u Banjoj Luci. Banjalučka sestra je pak 2025. godinu zaključila sa 33,2 miliona KM ukupne sveobuhvatne dobiti, pri čemu je ukupna aktiva zadnjeg dana prošle godine iznosila 1,5 milijardi KM. Dalje je lako zbrojiti - ukupna aktiva dvije UniCredit banke u BiH na kraju prošle godine je iznosila preko deset milijardi KM. Poređenja radi, dodajmo da ukupna aktiva cjelokupnog bankarskog sektora u BiH iznosi 47 milijardi KM. Pri tome se 12 milijardi KM odnosi na aktivu bankarskog sektora RS-a, a 35 milijardi KM na aktivu bankarskog sektora FBiH. No, idemo dalje. Na drugom mjestu liste profitabilnosti je Raiffeisen Bank BiH Sarajevo. Ova je banka lani iskazala dobit od 130 miliona KM, uz aktivu vrijednu 6 milijardi KM. Za razliku od UniCredit banke, Raiffeisen posluje u cijeloj BiH preko jedne jedinice smještene u glavnom gradu BiH.

Na trećem mjestu po profitabilnosti je Nova banka Banja Luka, koja je prošlu godinu završila sa 93,8 miliona KM neto dobiti, uz iznos aktive od 3,4 milijarde KM. Međutim, interesantno je pomenuti za ovu banku da je neto dobit iz konsolidovanog izvještaja na kraju prošle godine iznosila 108 miliona KM. Konsolidovana dobit uključuje pored profita banke i dobit firme MG Mind iz Mrkonjić-Grada, koja je u vlasništvu Nove banke.

Dalje slijede ASA banka Sarajevo (dobit 65 miliona KM, aktiva 3,7 milijardi KM), NLB Banja Luka (59,9 miliona KM, 2,6 milijardi KM), Sparkasse Bank BiH Sarajevo (39,1 milion KM, 2,5 milijardi KM), Atos banka Banja Luka (34,8 miliona KM, 1,3 milijarde KM) i tako dalje. Uglavnom, svih 13 banaka sa sjedištem u FBiH i svih 8 banaka sa sjedište u RS-u lani je iskazalo pozitivan poslovni rezultat te nijedna banka nije poslovala sa gubitkom.

Od ostalih banaka vrijedi istaći (abecednim redom po entitetima) dobre rezultate BBI banke Sarajevo (dobit 29,5 miliona KM), Intesa Sanpaolo banke Sarajevo (29,5 miliona KM), NLB banke Sarajevo (29,9 miliona KM) i Ziraat Bank Sarajevo (25,8 miliona KM), te Addiko Bank Banja Luka (26,8 miliona KM), MF banke Banja Luka (15,8 miliona KM), Banka Poštanska štedionica Banja Luka (5,8 miliona KM) i da ne nabrajamo dalje. Uglavnom, zaključak je jasan: bankama u BiH ide prilično dobro u životu, zar ne?

Najveći dio dobiti banaka ostvaren je od neto prihoda od kamata i sličnih prihoda, te prihoda od naknada i provizija, pokazuju preliminarni podaci entitetskih agencija za bankarstvo. Depoziti građana predstavljaju dominantan izvor finansiranja banaka, navode agencije za bankarstvo, što bi prevedeno značilo da građani posuđuju novac bankama da bi ih banke potom kreditirale, odnosno da bi im banke posuđivale njihov novac.

Ali, šta se sad tu može, tako je inače osmišljeno moderno bankarstvo. John Kenneth Galbraith, američki ekonomista, profesor ekonomije i autor nekoliko ekonomskih knjiga, to je ipak malo ljepše rekao: “Povjerenje u banke se zasniva na vjerovanju ljudi da banke ne rade s njihovim novcem ono što zapravo rade - posuđuju ga drugima”. Ni BiH tu, zapravo, nije iznimka.

Jedini je problem ko od svega toga na kraju profitira. S obzirom na to da su depoziti građana dominantan izvor finansiranja banaka, bilo bi nekako logično (i moralno) da od toga profitiraju domaći ljudi ili pravni subjekti, zar ne? Međutim, nije tako. Bankarskim sektorom u BiH dominira strano vlasništvo, pri čemu strani investitori drže približno 75 posto ukupnog bankarskog kapitala. Ovaj visok nivo strane kontrole proizlazi iz provedene privatizacije banaka nakon rata u BiH, tokom kojeg su evropske finansijske institucije stekle većinske udjele u tadašnjim bh. bankama. Bh. banke danas su, uglavnom, u vlasništvu matičnih bankarskih institucija iz Austrije, Italije i Slovenije iako i dalje ima svijetlih primjera domaćeg vlasništva u lokalnim bankama.