Zatvaranje Skenderije nikome nije opcija

Pamtimo je po odličnim svirkama, košarkaškim utakmicama i egzibicijama na ledu, a to je samo dio sportsko-kulturnih dešavanja po kojima je Skenderija poznata široj javnosti, jer bi se brojni posjetitelji prisjetili i promocija knjiga, sajmova kao i druženja uz kafe. Od 1969. godine predstavljala je centar gradskih dešavanja koja su okupljala raju i iz susjednih gradova i država, a kako vrijeme odmiče, u životu je više održavaju sjećanja, nego aktivnosti zbog kojih je i otvorena.

Veliku pažnju javnosti centar Skenderija posljednjih godina privlači svojim zapuštenim izgledom, a nedavno se prašina digla i obrušavanjem atike, dijela polumontažne kasetne tavanice.

Zatvaranje nije opcija

Da li će se dozvoliti nastavak urušavanja ovog objekta kojeg mnogi smatraju i srcem Sarajeva ili će se u njegovoj 57. godini konačno pristupiti nekoj konkretnoj sanaciji, odgovori su i obećanja koje su mnoge Vlade Kantona Sarajevo do sada koristile prije izbora. Jedni da obraduju one koji bi željeli da se tu gradi nešto modernije, drugi sa namjerom da sačuvaju vrijednosti Sarajeva. Lagali su i jedni i drugi, a nedavno obrušeni betonski blokovi priču su vratili na početak.

- Ne želim da idem u pravcu i razmišljanju da se Skenderija zatvori, to nije opcija ni za vlasnika Vladu Kantona Sarajevo, ni za upravu Skenderije, a sigurno ni za korisnike. Ono što mi sada radimo je obezbijediti uslove da se unaprijedi infrastruktura da se ovakvi događaji ne ponavljaju i da unaprijedimo čitav centar i da se napravi neki strateški plan razvoja, kazao je Šenaj Avdić, direktor Skenderije.

Pojedinačne popravke, smatra direktor, nisu dobro rješenje, krajnje je vrijeme da se uradi konkretna sanacija objekta. U Skenderiji su privremeno otkazane aktivnosti u dvoranama “Mirza Delibašić” D1 i D2, ali prema najavama i stručnim mišljenjima, dvorane su u dobrom stanju i ubrzo će se ponovo otvoriti.

Ulaganje je minimum

Pored materijalne štete, centar trenutno trpi i finansijski jer su sajmovi planirani za ovaj period, premješteni na druge lokacije. Prema Avdićevim riječima, ažurno se razgovara i o raščišćavanju obrušenog materijala, kao i o rekonstrukciji kompleksa. Bitno je samo da ne ostane na tome, smatraju građani i podsjećaju nas šta im je Skenderija značila.

- Pamtim je kada smo u košarci pobijedili i kada smo prvenstvo odnijeli, prisjetila se Bisera Čerimagić vremena kada je bila redovna na utakmicama i imena kao što su Mirza Delibašić, Varajić i Rašo Radovanović, pa dodaje da je uložiti u Skenderiju osnovno što bi trebalo uraditi u ovom gradu.

Osamdesetogodišnji sarajevski muzičar Selver Bašić pamti to da je Skenderija bila mjesto dobre muzičke scene.

- Skenderiju najviše pamtim po najboljim grupama u Europi, a i po sportskim dešavanjima, kazao je naš muzičar i dodao da bi bio zločin dopustiti da ovaj kompleks uspomena i pozitivnih dešavanja nestane.