Dosje Vitezit: Tona TNT-a u rukama civila

Nakon podizanja optužnice i svih drugih dešavanja, stečajni postupak u Vitezitu je u fazi mirovanja, rekao je za Oslobođenje predsjednik Općinskog suda u Travniku Goran Dujić.

Proteklih pola godine je bilo prilično turbulentno u vezi sa stečajnim postupkom u Vitezitu. Sve je počelo hapšenjem stečajne upraviteljice Behrije Huseinbegović, Tomislava Zubaka i Josipa Raića, članova uprave firme WDG d. o. o. Vitez, te Nikole Čate, šefa portirske službe u Vitezitu, a potom u WDG-u Vitez.

Dozvola kao uslov

Oni su uhapšeni po nalogu Posebnog odjeljenja za borbu protiv korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Tužilaštva FBiH (POSKOK) u decembru prošle godine, nakon čega im je određena i mjera pritvora. POSKOK je protiv spomenute četvorke početkom aprila ove godine podigao optužnicu, koju je Vrhovni sud FBiH potvrdio krajem aprila.

Treba napomenuti da je prošle sedmice Tomislav Zubak pušten na slobodu nakon što je istekao zakonski rok za pritvor.

- 20. aprila je istekao zakonski rok od tri mjeseca, koliko je pritvor prema optuženom mogao trajati po rješenju Posebnog odjela jer u momentu odlučivanja o žalbi branitelja nije donesena odluka po rješenju Vrhovnog suda FBiH kojim je Posebnom odjelu naloženo ponovno odlučivanje o pritvoru, pojašnjeno je iz Vrhovnog suda FBiH.

U optužnici se navode i konkretna djela za koja se tereti navedena četvorka. Sve je krenulo kada je trgovac oružjem Zvonko Zubak poslao pismo namjere da kupi pogon za proizvodnju namjenske i vojne opreme u okviru Vitezita.

Počelo je krčmljenje Vitezitove imovine

Nakon ovog pisma Skupština i Odbor povjerilaca su u junu 2020, odnosno u januaru 2021. donijeli odluku o raspisivanju javnog poziva za prodaju proizvodnog dijela Vitezita. Na osnovu ovih odluka, Huseinbegović je i raspisala javni poziv, četvrti, s obzirom na to da su prethodna tri poništena.

U odlukama na osnovu kojih je raspisan poziv je navedeno da se na njega mogu prijaviti samo firme koje imaju dozvolu za proizvodnju i promet naoružanja i vojne opreme Vlade FBiH, tačnije, Ministarstva energetike, industrije i rudarstva FBiH, te koje su, na osnovu te dozvole, upisane u odgovarajući registar Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Na osnovu tih odluka, u pozivu je navedeno i da se imovina Vitezita, koja je procijenjena na više od 37 miliona maraka prodaje za manje od trećine tog iznosa, odnosno za 10,5 miliona KM. Jedan od uslova za učešće na pozivu je i da svi zainteresovani moraju unaprijed uplatiti 10 posto od prodajne cijene, odnosno nešto više od milion KM.

Dujić: Stečajni upravnik mora sarađivati sa Odborom i
Skupštinom povjerilaca

U optužnici se navodi da Huseinbegović, znajući da WDG Odžak ne posjeduje potrebnu dozvolu, kao i da nije uplatio potrebni depozit, nije odbacila prijavu ove firme, nego je od Odbora povjerilaca tražila da im produže rok za uplatu preostalog dijela iznosa cijene. Na osnovu njenih preporuka, članovi Odbora povjerilaca su donosili odluke o produženju roka za uplatu preostalog iznosa, ne znajući da nije uplaćeno ni traženih 10 posto depozita.

WDG Orašje je tek u junu 2021, kada je već trebao uveliko uplatiti cjelokupan iznos, uplatio depozit od 10 posto, a novac za to je pozajmio od firme “Šakić” iz Busovače, koja se, također, prijavila na javni poziv, ali čija ponuda nije ni razmatrana. Mjesec kasnije WDG Orašje je od firme Šakić posudio još pola miliona maraka, koje je uplatio Vitezitu kao dio uplate za prijavu za prodaju stečajne imovine.

Isti scenarij

S obzirom na to da je uplata preostalog dijela iznosa i uz nekoliko odgoda i dalje kasnila, Odbor povjerilaca je u septembru 2021. poništio četvrti poziv za prodaju Vitezita. WGD-u je vraćen do tada uplaćeni novac.

U oktobru je raspisan peti poziva za prodaju Vitezita, pod istim uslovima. WDG Odžak ovaj put uplaćuje depozit na vrijeme, ali i dalje nema potrebnu dozvolu za proizvodnju i promet naoružanja i vojne opreme. Stečajna upraviteljica opet ne odbacuje ovu ponudu iako je to po zakonu morala uraditi. Međutim, WDG ponovo ne uplaćuje ostatak potrebnog iznosa na vrijeme i Odbor povjerilaca poništava i ovaj javni poziv.

Ista firma u augustu naredne godine dostavlja samoinicijativnu ponudu za kupovinu Vitezita iako i dalje nema potrebnu dozvolu Vlade FBiH, tačnije, resornog ministarstva. Scenarij je opet isti. Odbor povjerilaca prihvata ponudu, postavlja rok za uplatu iznosa, ali WDG to nije ispoštovao i pokušaj prodaje se poništava. Za to vrijeme Huseinbegović uopće i ne razmatra ponude drugih firmi.

Lakić: Želimo ozdravljenje Vitezita

U međuvremenu Zvonko Zubak osniva firmu WDG Promet u Zagrebu na ime svog sina Matiasa. Odbor i Skupština povjerilaca donose odluku o raspisivanju međunarodnog tendera za prodaju Vitezita. Huseinbegović raspisuje taj tender, ali u njega ovaj put ne uvrštava uslov o posjedovanju dozvole za proizvodnju i promet naoružanja i vojne opreme, što je suprotno ranijim odlukama Skupštine i Odbora povjerilaca. Ovu činjenicu Huseinbegović i Zvonko Zubak koriste kako bi Vitezit prodali firmi WDG Promet Zagreb.

Huseinbegović je čak “zaboravila” na dopis iz firme Slovačke, niti je o njemu obavijestila povjerioce. Naime, firma Sevotech je za Ministarstvo odbrane Ukrajine trebala uvesti minobacačke granate od WDG-a Zagreb. Uplata Zubakovoj firmi u Zagrebu je išla preko banke u Pragu.

Kada su saznali da dio novca treba završiti u Vitezitu i da od granata nema ništa, poslali su dopis Huseinbegović u kojem je, između ostalog, navedeno: “O činjenicama koje ukazuju na pronevjeru, prevaru i pranje novca i da je dio sredstava koji je Ukrajina osigurala za nabavku vojne municije i koji je doznačen WDG Promet d. o. o, a koji isti koristi u okviru međunarodnog tendera za preuzimanje bosanskohercegovačkog proizvođača baruta Vitezit u stečaju sa zahtjevom za provjeru stvarnog porijekla sredstava”.

Uprkos svemu navedenom, Huseinbegović sklapa ugovor o kupoprodaji sa firmom WDG Promet iz Zagreba, koja sredinom decembra 2022. uplaćuje sav potreban iznos i tako se završava ovaj dio priče. No to ne znači da su prestale nezakonitosti.

Naime, stečajni sudija u ovom postupku je u decembru 2023. donio odluku kojom stečajnoj upraviteljici zabranjuje da raspolaže novcem od uplate, odnosno cjelokupnim iznosom na računu Vitezita dok se kupac ne upiše kao vlasnik firme. Uprkos tome, ona je isplaćujući plate sebi i uposlenicima, te plaćajući račune i poreze, sa ovog računa potrošila više od pola miliona maraka.

Osim toga, sa novom firmom WDG Vitez sklopila je novi ugovor, prema kojem je novi vlasnik trebao preuzeti dozvolu o proizvodnji i prometu namjenske i vojne opreme koju je ranije posjedovao Vitezit. Na ovaj način su zaobišli zakonsku obavezu kupca da posjeduje ovu dozvolu prije kupovine.

Krčmljenje imovine

Vrijedi napomenuti da je Općinski sud u Travniku još 2015. godine stavio zabilježbu na imovinu Vitezita, da se ona ne može prodavati, plijeniti niti stavljati pod opterećenje bez saglasnosti kao i bez potrebnih dozvola Vlade FBiH, odnosno resornog ministarstva. Uprkos tome, Huseinbegović je WDG-u gurnula Vitezit u ruke, a novi vlasnici, tačnije, odgovorne osobe Josip Raić i Tomislav Zubak odmah su počeli krčmiti imovinu.

Srušili su jedan od proizvodnih pogona, kao i trafostanicu, povadivši čak i kablove iz zemlje. Sve ovo prodali su kao sekundarne sirovine. Također, iskrčili su i dio šume u krugu fabrike. Na ovaj način su, prema optužnici, nezakonito stekli dobit veću od 200.000 maraka.

Osim toga, WDG Vitezit je na ovaj način i bez posjedovanja potrebnih dozvola, kao civilna firma, došao u posjed nitroglicerina za proizvodnju baruta, štapina, raketnog goriva, kao i jedne tone eksploziva TNT, odnosno materija koje građani ne smiju posjedovati prema važećim zakonima u našoj zemlji.

Što se tiče Čate, njega se tereti da kao šef službe obezbjeđenja nije zaustavio izvoženje materijala iz kruga Vitezita, ali da je, suprotno zakonu, spriječio ovlaštene inspektore Federalne direkcije za namjensku industriju da izvrše provjeru. Kada su inspektori došli u kontrolu, Čato im je rekao da moraju otići sa privatnog posjeda, nagovještavajući da je spreman upotrijebiti silu. Kako bi izbjegli eskalaciju, inspektori su se povukli i napustili krug tvornice.

Čak i kad su Huseinbegović, Zubak, Raić i Čato uhapšeni, drama u Vitezitu se nastavila. Na mjesto Huseinbegović imenovan je novi stečajni upravnik Samir Sunulahpašić, koji je nakon samo četiri mjeseca podnio ostavku na ovu poziciju. Međutim, nikada nije razriješen dužnosti, jer se stečajnu sudija koji vodi ovaj postupak nalazi na bolovanju.

- Kada stečajni upravnik podnese zahtjev za ostavku, on ne proizvodi dejstvo po automatizmu. Prema važećoj zakonskoj regulativi, sud je morao donijeti rješenje o razrješenju stečajnog upravnika, što u ovom slučaju nije učinjeno. Stečajni upravnik mora obavljati dužnost do odluke suda, rekao nam je Dujić, napominjući kako u dužnost stečajnog upravnika spada i saradnja sa Odborom i Skupštinom povjerilaca.

Osnovni razlog zbog kojeg je podnio ostavku je, kako nam je pojasnio Sunulahpašić, što praktično nikada nije preuzeo poslovnu dokumentaciju Vitezita, niti je ušao u posjed imovine ove firme. Praktično, iako je imenovan u decembru, nikada nije mogao u potpunosti raditi posao za koji je zadužen.

Pokušavao je, kako kaže, raditi što je mogao, te o svemu obavještavati nadležne, uključujući i ministra Lakića, kao i predsjednika Općinskog suda u Travniku Gorana Dujića.

- Jedino što sam dobio bila je verbalna podrška. Međutim, nikakvu konkretnu pomoć nikada nisu pružili, istakao je Sunulahpašić.

Jedna od konkretnih pomoći koju je tražio, a nije dobio, bilo je obavljanje revizije poslovanja Vitezita za period od 2019. do dana njegovog imenovanja. Prva odbijenica je došla od Ureda za reviziju FBiH iz kojeg mu je saopćeno da nemaju u planu raditi reviziju Vitezita, te su ga uputili da angažuje eksternu reviziju.

Skladište eksploziva

- Raspisao sam poziv za eksternu reviziju i javile su se dvije firme. Međutim, problem je što su svi računi Vitezita blokirani, tako da firma nema čime platiti ovu reviziju, koja košta oko 90 hiljada maraka. Tražio sam od ministra Lakića i premijera Nermina Nikšića da Vlada FBiH, kao stopostotni vlasnik firme, osigura novac za reviziju, ali, uprkos verbalnoj podršci, nikada nije ispunila ovaj moj zahtjev, rekao nam je Sunulahpašić.

Tražio je, dodaje, od predsjednika Suda Dujića da se osigura novac za tekuće troškove stečajnog postupka. Tražio je i da se otvori novi račun Vitezita kako bi na njega moglo lijegati oko 45 hiljada maraka koje su dobijene u nedavno okončanim ranije započetim sudskim postupcima. Nije dobio ni jedno ni drugo.

Zubak je pušten na slobodu/Jutarnji.hr

Komentarišući navode u vezi sa nedostupnošću poslovne dokumentacije, Dujić ističe kako Sunulahpašić nije naveo o kakvoj se dokumentaciji radi, kao ni to ko mu ne dozvoljava njeno preuzimanje. Dujić se osvrnuo i na zahtjev stečajnog upravnika u ostavci o otvaranju novog bankovnog računa za potrebe vođenja stečajnog postupka.

- Nije moguće u ovoj fazi stečajnog postupka otvarati novi račun, ni sa postojećeg vršiti djelomičnu diobu, niti u cijelosti raspolagati kupoprodajnom cijenom, pogotovo u fazi kada je potvrđena optužnica i kada je predložena privremena mjera zabrane raspolaganja kupoprodajnom cijenom, rekao nam je Dujić.

Poseban dio priče je fizičko obezbjeđenje Vitezita. Ako se zna da se u skladištima ove firme nalaze različite vrste eksploziva, raketno gorivo, kao i druge opasne hemikalije koje su se koristile u procesu proizvodnje, očigledno je da je ovo jedno od najbitnijih pitanja. U svojoj ostavci Sunulahpašić je naveo kako je firma, koju je ranije angažovala uhapšena stečajna upraviteljica, otkazala dalje pružanje usluga obezbjeđenja zbog duga od 120.000 maraka. Pitanje je da li iko pazi na ova skladišta i šta bi se moglo dogoditi ako neko ukrade eksploziv.

- Mislim da ima još neko obezbjeđenje ove firme koja je ranije ušla u posjed Vitezita, rekao je Sunulahpašić.

Dujić je kazao da je upoznat sa ovim problemom.

- Sud je dobio predmetnu obavijest, a također i Agencija koja je pružala usluge obezbjeđenja je dostavila obavijest o raskidu ugovora. Kako Sud nije ni sklapao ugovor o pružanju navedenih usluga, to je Sud smatrao važnim da obavijesti prvo načelnika Općine Vitez o novonastaloj situaciji i prijetećoj opasnosti, potom MUP SBK-a i Federalnu direkciju za namjensku industriju, dodao je Dujić.

Inspekcijska kontrola

O ovom problemu smo pitali i ministra energetike, industrije i rudarstva FBiH Vedrana Lakića, s obzirom na to da se opseg djelovanja spomenute direkcije odnosi na njegov resor.

- Naša Direkcija namjenske industrije je svakih nekoliko dana na licu mjesta, u vanrednim nadzorima, kada je u pitanju Vitezit, jer nam je mnogo briga šta će se tamo dešavati sa sigurnosnog aspekta. U direktnoj smo komunikaciji sa rukovodstvom Općine, sa rukovodstvom Kantona, sa predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova i drugim sigurnosnim agencijama i vodimo računa o tom pitanju, izjavio je ministar.

Želja Ministarstva, kao i Vlade FBiH je oživljavanje Vitezita i da tamo ponovo počne proizvodnja, istakao je Lakić.