Beograd testira strpljenje komšija i Evrope

Hiljade građana iz bh. entiteta Republika Srpska i Srbije ispratile su Ratka Mladića, osuđenog za genocid u Srebrenici. Sahrana je ogolila duboke političke i moralne razlike koje se godinama pokušavaju prekriti velikim riječima o miru, stabilnosti i evropskom putu. Zabrinula je Sarajevo, uznemirila Zagreb i razotkrila Beograd.

Gore od devedesetih

- Ovakav sprovod Mladiću mora zabrinuti sve u okruženju Srbije, vidimo kakva je to politika, situacija je opasnija nego što je bila devedesetih. Oni koji ne prate srbijansku političku scenu su se mogli šokirati, ali mi koji pratimo redovito stanje tamo znamo da je upravo ovo što se dogodilo bilo nešto što je očekivano. Sam Vučić nije otišao, i vjerojatno se nadao da će, u kontekstu njegovog odnosa prema ostatku Evrope, to biti sasvim dovoljno. A vidimo po zakasnjelim reakcijama predsjednice Europske komisije da se, zapravo, i planiralo da se okrene pogled u stranu i ne reagira na visokoj razini. Došli smo do toga da je reakcija, zapravo, uslijedila nakon reakcije hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i da nitko drugi u Europi ne smatra da je ono što se događa problem, rekao je vanjskopolitički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić za N1.

Skreće pažnju i na izjavu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koja je prošla ispod radara - da Srbiji uskoro neće biti poželjno članstvo u EU, te da je priča o članstvu već dugo samo stvar inercije.

- Srbija nije prošla otrežnjenje od te ratne politike. Za što su točno zahvalni Mladiću? Pa imate Republiku Srpsku. Smatraju da je on to izborio, i to je to - srpski svet, kako predstavljaju. Da budemo jasni: to da li će oni napraviti državni pogreb ili ne, da li će tamo biti Vučić ili ne, to je na kraju njihovo unutarnje pitanje. Na to ne možete utjecati, ali EU treba reći: takvu zemlju ne možemo imati niti kao kandidata, a kamoli kao članicu. E, to bi trebala biti poruka. I onda je sve uredu. Imat će svoj cirkus tamo i držite ga tamo. Ono što zabrinjava u ovom trenutku je što će biti s BiH, rekao je Avdagić.

Hrvatska će povući političke poteze prema Srbiji, najavio je ministar odbrane RH Ivan Anušić, ističući da odnos prema osuđenom ratnom zločincu jasno pokazuje smjer srbijanske politike.

- Sada je na potezu Europska komisija, na potezu je svjetska politika i europska politika i, naravno, hrvatska politika koja će donijeti odluku i povući svoje poteze koji su sukladni hrvatskoj politici, rekao je Anušić.

Ocijenio je da je cijeli svijet ponovno mogao vidjeti pravo lice Srbije. Konkretne poteze Hrvatske prema Srbiji nije otkrio, poručio je tek da s odlukama ne treba brzati.

- Pozivam SDA i HDZBiH, kao članice Evropske narodne partije, da bez odgađanja pokrenu inicijativu za isključenje SPS-a Aleksandra Vučića iz EPP-a. Prisustvo najviših funkcionera Srbije, ministara, parlamentaraca i predstavnika SNS-a nije bilo slučajno niti je riječ o pojedinačnim postupcima. To je dio politike koju Vučić vodi i orkestrira, politike veličanja i rehabilitacije osuđenih ratnih zločinaca i brutalnog ponižavanja njihovih žrtava, poručio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, pa ustvrdio da za rat nije potrebno dvoje.

- Ne, za rat je potrebna ovakva Srbija. Za rat je potrebna Srbija kakvu danas gledamo i mi smo toga duboko svjesni, zato ćemo aktivno raditi na prevenciji konfliktnih situacija koje nam se ovih dana iz Srbije serviraju, kaže Konaković.

Sahrana ratnog zločinca Mladića u Beogradu, uz prisustvo najviših srbijanskih zvaničnika i političkih predstavnika iz RS-a, izazvala je osude iz BiH, regije i Evrope. Osude sa svih strana. Iz HDZ-a BiH tek jučer. Oglasio se Dragan Čović. Na pitanje trebaju li odgovarati oni koji veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince, Čović je kazao kako je zakon jasan.

- Kazneni zakon je vrlo jasan oko toga. Tu ne treba ništa dodavati, BiH je pravna država, poštujemo li je ili ne, to je pitanje, ali tamo je vrlo precizno napisano kakav je odnos svakoga od nas kad je u pitanju zločin, podsjetio je Čović.

Podsekretar Ujedinjenih nacija i specijalni savjetnik za prevenciju genocida Chaloka Beyani sa zabrinutošću prati javne istupe kojima se negira genocid i veliča osuđeni ratni zločinac Mladić u Srbiji i BiH.

- Činjenice utvrđene pred MKSJ-om ne prestaju da postoje smrću počinioca, poručuje.

Dodao je da sa žaljenjem primjećuje ustrajnost i porast negiranja genocida, veličanje Mladića i zločina koje je počinio, kao i zabrinjavajuće učešće javnih dužnosnika i institucija u takvim postupcima.

Bivši predsjednik Odbora za vanjske poslove njemačkog Bundestaga Michael Roth pozvao je Evropsku uniju da obustavi pristupne pregovore sa Srbijom.

- Srbija može uzeti vrijeme koje joj je potrebno da odluči da li zaista želi mjesto u srcu EU. U međuvremenu, trebali bismo se fokusirati na one na Zapadnom Balkanu koji ozbiljno žele biti dio našeg tima i ubrzati njihov pristup. Dovoljno su čekali, poručio je.

Budućnost regiona

U trouglu BiH - Srbija - Hrvatska ponovo se preispituju odnosi, savezništva i evropski put. I sve manje je riječ samo o prošlosti, a sve više o tome kakvu će budućnost skrojiti ovaj region.

- Treba naglasiti trougao jer ja vidim da još ljudi govore samo o odnosima Srbije i Hrvatske. To doba je prošlo. Postoji BiH, kako god je neki doživljavali - ona postoji kao međunarodnopravni subjekt, što se pokazalo i sa ovim prvim mjerama odgovora u diplomatiji, pa moglo bi i pravosuđe reagovati... A kako će trougao izgledati, zavisi od izbora. Mislim da je ovo kraj jedne politike, ja je zovem nasljednika tvoraca i profitera rata kako u Zagrebu, tako u Beogradu, tako i u BiH, gdje ih je vrlo malo. Ovaj odnos treba gledati kao odnos tri identiteta koji imaju toliko zajedničkih interesa. Svi ih mogu realizovati, a svoje državnosti potvrditi svi, pa i Srbija, saradnjom u ekonomiji i smirivanju strasti, a dugo će predrasude trajati, rekao je politički analitičar Dušan Janjić za naš list.