Muk institucija na slavljenje zločina

Govor mržnje, glorifikacija ratnih zločinaca, negiranje genocida, sve je to direktno kršenje Krivičnog zakona BiH. Ova su djela zakonski regulisana kroz izmjene koje je u julu 2021. godine donio tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, zakonski kažnjavajući negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Procedura i vrijeme

Zakon je jasan, ali institucije baš i nisu. Krivične prijave su podnijete protiv Milorada Dodika, lidera SNSD-a, Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke, Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS-a i Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH. Za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca u BiH za samo tri dana podnijeto je skoro 55.000 krivičnih prijava, na osnovu kojih je formirano više od 820 predmeta.

Potpredsjednik Federacije Igor Stojanović podnio je i novu krivičnu prijavu protiv odgovornih osoba sa Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) zbog veličanja ratnog zločinca Ratka Mladića. I on čekuje da Tužilaštvo preispita sve navode zbog cjelodnevnog programa na RTRS-u i promocije presuđenog ratnog zločinca.

- Vrlo je jasno da mi imamo politički zarobljene institucije, posebno pravosuđe. Tužilaštvo BiH je planski odbijalo da podigne optužnice u ovim krivičnim djelima kada smo imali jasno glorificiranje, jasno negiranje genocida i sada smo u situaciji da je to krivično djelo uradilo na desetine hiljada ljudi i naravno to je nemoguće sad procesuirati. E sada je skoro nemoguće to uraditi, čak i Evropski sud za ljudska prava će pitati zašto ste baš izabrali tu osobu. Tako da je sve urađeno planski kako bi se uništio i obesmislio jedan zakon, objasnio je Denis Džidić s BIRN-a.

Advokatica Adna Dobojlić za N1 je pojasnila da je potrebno razumjeti faze krivičnog postupka.

- Kada dođu prijave u Tužilaštvo, one se prvo sortiraju po predmetima. Onda se zadužuju tužioci po CMS sistemu i već prolaze dva dana, možda i tri ili četiri, dok predmet dođe na sto postupajućem tužiocu, pojasnila je.

TV mržnja

Tek tada, dodala je, tužilac može naložiti predistražne radnje policijskim agencijama ili, ako smatra da postoje potrebne informacije, donijeti naredbu o provođenju istrage.

- To su već koraci koji uzimaju pet ili šest dana od trenutka kada se nešto zaprimi u Tužilaštvu BiH ili bilo kojem drugom tužilaštvu, kazala je Dobojlić.

TV program koji je ispunjen hvalospjevima Ratku Mladiću prije svega otvara ratne traume ljudi koji su preživjeli rat i izgubili najmilije.

- Kada se govori o djelovanju RAK-a i CIK-a, oni su institucije koje nisu pokazale adekvatan nivo senzibiliziranosti na jezik mržnje, negiranje genocida i narative mržnje koji su sporni i krše pravilnike i odredbe koje tretiraju postupanje stranaka i kandidata u izbornoj kampanji da mogu biti vrlo oštro kažnjene, ali to se ne dešava, podsjeća Džidić.