Jesenje (do)uređenje: Optimalan period za sadnju drveća, grmlja i sadnica ruža

U novije vrijeme ima već uspješnih privatnih preduzeća koja se bave inžinjeringom u hortikulturi - projektovanjem i uređenjem vanjskih i unutrašnjih prostora zelenilom i cvijećem. To su prave adrese za estetsko, funkcionalno, sa porodičnim ili poslovnim potrebama usklađeno uređenje. Osim za izradu projekata i uređenja vrtova, mnogi nude i održavanje, što je veoma važno za prijem i kvalitetno napredovanje biljaka.

Jesen je idealan period za zasnivanje novih i douređenje postojećih vrtova i zelenih površina. Zašto? Zato što je jesen optimalan period za jesenju sadnju drveća, grmlja, sadnica ruža, a to su ključne grupe biljaka koje čine osnovu svakoga vrta. U jesen, pogotovo ove godine, zemlja je još topla, nadamo se da će biti i kiša, pa će biti i dovoljno vlažna, što pogoduje prijemu biljaka da bolje i brže napreduju u proljeće. A da bi uređenje ili douređenje vrta bilo uspješno, poželjno je imati hortikulturni projekat.

Put do hortikulturnog projekta

Hortikulturni stručnjaci puno rade na terenu. Na osnovu poziva zainteresiranih vlasnika, stručnjak izlazi na teren da pregleda prostor namijenjen vrtu i procijeni makro i mikroklimatske uslove, zemljište, lokaciju, ekspoziciju, stanje postojećih biljaka i niz drugih elemenata bitnih za buduće uređenje vrta. Obavezan je i razgovor sa vlasnikom ili još bolje sa porodicom vlasnika vrta. Na osnovu želja, agroklimatskih uslova, izgleda, veličine i lokacije, te namjene objekta, priprema se idejno rješenje u kojem se vrt podijeli po funkcionalnom principu (gdje se predlaže ukrasni dio, voćnjak, povrtnjak i sve drugo vezano za vrt).

Kada se, i ako se usvoji idejno rješenje, pristupa se izradi glavnog projekta. Glavni hortikulturni projekat je, ustvari, detaljno razrađeno idejno rješenje. On se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Za praksu je veoma važan grafički dio, čiji sastavni dio je plan sadnje sa specifikacijom biljaka po vrstama. On se obično radi u nekom od programa za projektovanje u određenoj razmjeri, najčešće 1:100. Iz njega se jasno vidi na koje mjesto će se saditi određena, u specifikaciji navedena vrsta ili grupa biljaka, odnosno koju će površinu zauzeti kada bude u biološki zreloj dobi.

Na osnovu glavnog projekta, projektant - ako se zatraži - daje projektantski predmjer i predračun da se procijeni koliko bi koštalo uređenje vrta po tom projektu. Projekat košta, ali koštaju i promašaji koje možete učiniti uređenjem vrta, birajući i sadeći ono što vam se i gdje vam se sviđa. Naročito je to važno za drveće i grmlje, jer su danas, u ekološkom smislu, to najvažniji sadržaji zelenila u urbanim sredinama. Ako saberemo sve vrtove u nekom gradu, to može biti najveći park, koji ne služi samo vlasnicima već svim stanovnicima i posjetiocima, kako u estetskom tako i ekološkom smislu.

Naravno da vrt po projektu možete uređivati sami, ali je ipak najbolje i to prepustiti afirmisanoj firmi. Ako uređujete sami ili angažujete neko lice, sigurno ćete nešto uštedjeti, ali u konačnici najčešće važi pravilo “najbolji majstor je najjeftiniji”, jer vas u toku izvođenja radova po projektu čeka niz nepoznanica. Kako pripremiti tlo, gdje nabaviti biljke, kako odabrati kvalitetne biljke, kako ih sačuvati do sadnje, kako ih pravilno posaditi i njegovati iza sadnje i dr. Dosta toga možete saznati na internetu, iz stručne literature, ali ni tu ne piše sve. Praksa može donijeti posebne probleme.

Zato se zainteresirajte za kvalitetne firme u toj oblasti u vašem kraju, procijenite reference, potražite ponudu i tek onda odlučite kako dalje.

Kada uređivati vrt

Nije slučajno da ovaj prilog pišem upravo sada, u jesen. Zašto? Zato što je jesen, odnosno mjeseci pred nama, u našim kontinentalnim uslovima optimalni rok za zasnivanje vrta, odnosno za jesenju sadnju.

Drveće i grmlje crnogorice je najbolje saditi već u oktobru i u novembru. Drveće i grmlje bjelogorice, sadnice voćaka i ruža je najbolje saditi kada otpadne list, a to je kraj oktobra, novembar i u decembru, ako zemlja nije pod snijegom i ne smrzava.

Naravno da se ti radovi mogu obavljati i u proljeće, ali jesenja sadnja ima niz prednosti u odnosu na proljetnu, o čemu ćemo pisati nekom drugom prilikom. Saditi se može i u toku cijelog vegetacionog perioda, od proljeća do jeseni, jer se danas sadnice proizvode i u kontejnerima (posudama za uzgoj biljaka), ali su one nešto skuplje od klasično proizvedenih sadnica, a iz najnovijih iskustava znamo da su u toku vegetacionog perioda česte suše, pa mnogo skupo plaćenih sadnica strada, ukoliko nisu intenzivno održavane, naročito zalijevane, a to košta. Pri izboru i kupovini sadnica dajte prednost autohtonim (domaćim) vrstama biljaka, proizvedenim u kraju, odnosno klimi u kojoj je vaš vrt.

Ovom temom ćemo se baviti često, jer to je osnova funkcionalno i kvalitetno uređenih vrtova u kojima možemo uživati cijelu godinu, a koristiti ih za svakodnevni ugodan život najmanje pola godine. Klimatske promjene nam donose sve duža, toplija, da ne kažem vruća ljeta, u kojima je najbolje potražiti ugodnu mikroklimu u vlastitom vrtu, ispod krošnji drveća. Dokazano je da drveće daje kisik, a koristi ugljični dioksid, te snižava temperaturu okoline i do 8°C, a ne troši struju. Ove jeseni treba sačekati da se zemlja natopi kišom, da otpadne lišće, pa na posao. O jesenjoj sadnji detaljnije u sljedećim prilozima.

Ako vam je hortikultura za milimetar bliža i draža, ovaj prilog ima svrhu. Budete li je uvažavali, zaista možete pola života provesti u vlastitom rukom ili vlastitim novcem uređenoj prirodnoj okolini, a priznat ćete - to nije malo.