Završena izgradnja novih mostava: Smaragdni put vodi preko Une

Nakon dva ljeta i čekanja niskih vodostaja završena je izgradnja novih mostava preko Une, čime se turistička jezgra grada Bihaća obogaćuje novom i jedinstvenom ponudom.

Filozofov put

- Prvi most je spajao Krupsku ulicu sa Amerikančevom otokom i raspona je 47 metara. Izgradnja je bila zahtjevna, jer nije bilo pristupa na drugu stranu obale i tu smo morali koristiti pontone da prebacimo mašine i materijale, ali ekipa je bila hrabra i spremna. Drugi most dug 22 metra, na malu Amerikančevu otoku, bio je jednostavniji jer smo formirali pristup preko velikog mosta i završen je u rekordnom roku. Most je izgrađen od hrasta i urađene su tri impregnacije sa UV zaštitom i voskom. Mostovi se predaju investitoru i napominjemo da se moraju svake godine impregnirati i čuvati za buduće generacije, poručuju iz bihaćke kompanije HC-Ing d. o. o, koja je izvodila radove.

Sa ovim novim mostovima centar grada stekao je mogućnost za rješavanje ugodne i čuvene zagonetke najvećeg svjetskog filozofa Immanuela Kanta, a to je kako da se isplanira šetnja koja obuhvata sve mostove, ali da se ni jedan ne pređe dva puta.

Riječ je o poznatoj zagonetki o “Sedam mostova Königsberga”, u kojoj se isprepliću teorije slavnih filozofa i matematičara.

Grad Königsberg (nekadašnji glavni grad Istočne Pruske, danas Kalinjingrad u Rusiji) i rijeka Pregel (danas Pregolja) tako su ušle u legendu, a istu priliku sad imaju Bihać i Una. Slavni njemački filozof Kant rođen je i proživio je cijeli život u Königsbergu. Bio je poznat po svojim tačnim i rutinskim svakodnevnim šetnjama gradom (njegova ruta je kasnije prozvana Filozofov put).

Iako je šetnja bila omiljena razonoda, problem zapravo nije riješio filozof, već slavni švicarski matematičar Leonhard Euler.

Euler je 1735. matematički dokazao da je takva šetnja potpuno nemoguća zbog neparnog broja mostova koji povezuju kopnene dijelove i otoke. Tim je dokazom Euler postavio temelje potpuno nove matematičke discipline - teorije grafova i topologije.

- Itekako može imati svoju estetičku dimenziju, ali moram prvo to vidjeti. Bihać sam po sebi ima taj potencijal, što opažate kada ga posjetite. Taj mit koji se stvorio od Kantovog privatnog života o gradu koji je rijetko napuštao nastao je zbog njegovih dugih šetnji. Nekada su šetnje bile presudne za intelektualnu disciplinu i svoj mir. Šetnje su apsolutno važne i danas, mislim da su važnije i od svih drugih oblika rekreacije, kazao nam je ekspert za Kanta prof. dr. Samir Arnautović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Bihać ima desetak cestovnih, željezničkih i drugih mostova koje spajaju njegove obale i mjesne zajednice, ali sam centar grada sada ih ima tačno sedam.

- Uz novoizgrađena tri mosta iz ovog projekta, tu su dva mala kod Univerzitetske biblioteke i paviljona, zatim tu su gradski most i Smaragdni most, što je ukupno sedam u samom centru, pa možete prošetati i vrlo lako testirati teoriju. Ako krenete od Paviljona, preko Gradskog mosta, pa Smaragdnog, na Gradsku otoku, te nastavite Smaragdnim putem preko novih mostova, mislim da se možete vratiti na Gradsku otoku, a da ni jedan most ne pređete dva puta, kazao nam je Haris Halilagić, šef kompanije HC-Ing d. o. o.

Zagonetka u šetnji

Provjerom njegove teorije utvrdili smo da je moguće napraviti ovaj krug a da se dva puta ne pređe jedan most, ali onda ostajete “zarobljeni” na Gradskoj otoci, a da biste se vratili u grad, mora se po drugi put preći ili Samaragdni ili most kod Univerzitetske biblioteke. Naravno, tu postoje razne druge kombinacije, te Bišćani, kao i njihovi gosti, imaće čime da se pozabave na svojim šetnjama.

- Bili smo oduševljeni radeći ovaj projekt za svoj grad. Mi smo mala firma i za nas je to veliko iskustvo, puno smo naučili okupljajući najstarije žive inžinjere koji su nam davali savjete. Bihać je sa ovim projektom još ljepši i sigurno treba nastaviti koračati tim putem, kazao nam je Halilagić.