Uputili otvoreno pismo: Građani vraćaju VE Poklečani na početak

Problematiziranje projekta vjetroelektrane Poklečani kod Posušja, investitora JP Elektroprivreda HZHB d. d. Mostar, iznova je aktualizirano u federalnom Ministarstvu okoliša i turizma, a zbog okončanog postupka prethodne procjene utjecaja na okoliš.

Neformalna grupa građana Poklečani - Rakitno/Štitar-planina uputila je otvoreno pismo ministrici Nasihi Pozder, protestirajući što nisu uvažene njihove primjedbe koje su joj proljetos dostavili.

Poruke za Pozder

Oni se pozivaju na niz novih činjenica, stručnih saznanja i službenih dokumenata vezanih uz projekt VE Poklečani.

U odgovoru Ministarstva kojeg su dobili navodi se da je postupak završen Rješenjem od 31. 8. 2023, da je javnost tada imala mogućnost sudjelovanja, te da se primjedbe koje se odnose na kasnije izrađenu dokumentaciju ne mogu razmatrati.

- U tome i jeste problem, mi danas ne tražimo ponovno otvaranje rasprave o činjenicama. Naime, pojavile su se nove okolnosti i dokumentacija koji otvaraju ozbiljna pitanja u vezi sa stvarnim opsegom projekta, šumskim i drugim zemljištem, krškim područjem, podzemnim vodama, vodozaštitnom zonom, prirodnim vrijednostima područja i drugim mogućim utjecajima na okoliš, navode iz NGG Poklečani - Rakitno/Štitar-planina.

U dokumentaciji iz 2023. navodi se približno 2,25 ha šume predviđene za sječu, dok je nekoliko mjeseci kasnije službenim rješenjem za potrebe projekta odobreno krčenje šume na šumskom zemljištu ukupne površine 355.147 kvadratnih metara. Zatim navode i nedostatke geodetskog elaborata za izvlaštenje zemljišta.

- Isto se odnosi na pitanja na koja smo već ukazivali: krš, podzemne vode, izvore, III vodozaštitnu zonu, planirano bušenje i miniranje, šumsko i poljoprivredno zemljište, prirodne vrijednosti Štitar-planine te druga nova stručna saznanja, navode iz NGG-a problematizirajući činjenicu da su se okolnosti promijenile.

Prema tome, građani nisu ni mogli primjedbovati na saznanja koja tada nisu postojala, nisu bila poznata ili im nisu bila dostupna.

- Priroda Štitara, voda Rakitna i životni prostor njegovih stanovnika nisu administrativna prepreka projektu. To su vrijednosti koje je Ministarstvo dužno štititi u okviru zakonskih nadležnosti. Ako Ministarstvo nije spremno preispitati odluku ni kada se pojave nove činjenice i službeni dokumenti koji mogu dovesti u pitanje njezinu osnovu, tada se opravdano moramo zapitati tko će onda zaštiti okoliš Rakitna, pitaju građani.

Zatim, tu je i slučaj firme Ukraskamen, braće Ivana i Josipa Mrvelja, koji stoji protiv projekta izgradnje Vjetroelektrane (VE) Poklečani preko borbe za upis vlasništva nad zemljištem na kojem se taj vjetropark treba graditi.

Zemljište na području Štitar-planine i općine Posušje preklapa se s nekretninama i parcelama za koje braća Mrvelj tvrde da su njihova imovina stečena kroz proces privatizacije firme, odnosno nasljedstvo od oca.

Zbog pokušaja uknjižavanja tog zemljišta od kantonalnih vlasti, kako bi se omogućila gradnja vjetroparka, grupa građana i dioničari su podnijeli krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv visokih zvaničnika Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK) i Općine Posušje.

Josip Mrvelj nam je pokazao i rješenje Kantonalnog suda Sarajevo iz jula 2025. godine, odnosno presudu kojom se poništava izdavanje energetske dozvole za VE Poklečani. Sud navodi da se rješenje tuženog poništava i predmet vraća na ponovno rješavanje.

A što se tiče otvorenog pisma Ministarstvu okoliša koje se odnosi na procjenu okolišne studije, porodica Mrvelj u potpunosti podržava građane i razumije njihovo nezadovoljstvo.

- Onaj dio gdje se politika pita, tu im u proceduri sve prolazi. U Ministarstvu okoliša su očito zadovoljni da samo pro forme provedu proceduru. Ali, na sudu je to drugačije, kao što je tužiteljica izborila poništenje energetske dozvole. Što se tiče našeg zemljišta, ono je i dalje naše i to je još pod sporom. Imaju, dakle, neriješene imovinskopravne odnose, nemaju pravosnažnost za postupanje, nemaju proglašen javni interes. Nemaju ni riješeno finansiranje, jer je zapelo na federalnom Domu obezbjeđivanje tog investicionog kredita, ispričao nam je Josip Mrvelj.

Evropska istraga

Budući da se projekt finansira sredstvima Evropske investicijske banke (EIB), neriješeni imovinskopravni odnosi i tužbe privukli su pažnju i evropskog ombudsmena koji provodi istragu o postupanju EIB-a u ovom slučaju.

- Postoji tu još vlasnika zemljišta i mimo nas, a oni su čak počeli raditi i eksproprijacije iako su zanemarili redoslijed stvari. Načelnik i Općina su potpisali dokument da je to usklađeno sa prostornim planom kako bi zadovoljili formu prema kreditorima, a Općina uopće nema prostorni plan, naglasio je Mrvelj.