Stručnjaci pojasnili - može li zakon zaustaviti fašističke slogane i obilježja u BiH?

U Parlamentu Bosne i Hercegovine u proceduri je Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona naše zemlje čiji predlagač je poslanik PDP-a Branislav Borenović. Predloženo je da se kaznama zatvora sankcionišu oni koji budu upotrebljavali slogan “Za dom spremni” ili budu koristili zastave, grb ili druge simbole NDH ili ustaškog pokreta. Kazna je propisana i za one koji slogan ili simbole učine dostupne drugima. Prijedlog zakona izazvao je burnu raspravu: jedni su bili uvrijeđeni, a drugi su pak smatrali da bi možda bilo dobro uključiti i sve druge oblike fašizma. Prijedlog je usvojen u prvom čitanju i po skraćenom postupku. A krajem aprila je Predstavnički dom PSBiH usvojio i Rezoluciju o osudi svih oblika neofašizma i potvrdi antifašističkog naslijeđa i vrijednosti u BiH.

Prošlost čeka

Prof. dr. Asim Mujkić sa FPN-a UNSA objašnjava da je fašizam samo ekstremna forma radikalnog nacionalizma, odnosno općenito nacionalističkih politika koje su u temelju ne samo današnje BiH nego i regiona.

- Svaki nacionalizam može pod određenim okolnostima koagulirati - kako je to maestralno pokazao Umberto Eco - u fašizam. Dakle, ako u našim - domaćim i regionalnim - parlamentima sjede ljudi koji svoje političko djelovanje orijentiraju prema nacionalističkim vrijednosnim okvirima, a sjede, onda će takve rezolucije biti neiskrene, licemjerne, kaže prof. dr. Mujkić.

Naglašava da će postati, kako to priliči našoj političkoj sceni, stvar trgovine.

- A s nečim što je, priznaćemo, civilizacijska vrijednost, ne može biti pogodbe, kaže prof. dr. Mujkić.

Smatra da se samo odgađa presudna rasprava koja, radi budućih generacija, nas sve čeka, a to je suočavanje s vlastitim fašističkim naslijeđem i učešćem naših sunarodnika u njemu. Stava je da se bez takve rasprave neće zaustaviti širenje opasnih nacionalističkih ideja, te da će zakonsko sankcioniranje samo proizvesti novi naraštaj uznika, mučenika ili kako ćemo god nazvati te promašene i izgubljene ljude čija je jedina identitetska karakteristika to što su rođeni kao pripadnici ovog, odnosno onog naroda.

Doc. dr. Davor Trlin sa Internacionalnog univerziteta Burch objašnjava da je Prijedlog zakona usmjeren primarno na ustaške simbole i NDH, što odražava trenutne političke prioritete i izaziva opravdanu polemiku oko selektivnosti.

A kada je riječ o Rezoluciji, naš sagovornik smatra da ona ima važnu simboličku i deklarativnu vrijednost, ali da sama po sebi ne može zaustaviti veličanje fašizma, jer nema obavezujuću pravnu snagu. Ipak, može poslužiti kao politički i moralni temelj za buduće zakonske inicijative. Da bi iznjedrila promjene, Rezolucija bi trebala sadržavati konkretne preporuke za izmjene Krivičnog zakona i monitoring primjene. Najbolji put naprijed, smatra doc. dr. Trlin, kombinacija je rezolucije sa sveobuhvatnim zakonom koji jednako tretira sve oblike fašizma. Doc. dr. Trlin je mišljenja i da je regulativa u KZBiH sasvim dovoljna za procesuiranje.

Koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić stava je da se svako društvo može obračunati sa fašizmom. Ali, samo ako postoji jasna politička volja.

- Nažalost, danas je u našem društvu sve više onih koji simpatišu ili koketiraju sa idejom fašizma, mnogo više nego što ga osuđuju. Mnogima je antifašistička borba sinonim za Titovu Jugoslaviju od koje se žele distancirati i na koju gledaju kao na tamnicu svoga naroda. Uzevši u obzir da smo ove godine imali i koncerte Marka Perkovića Thompsona u Hercegovini, nisam siguran da smo spremni osuditi. Ne treba zaboraviti ni da se u jednom dijelu BiH rado dočekuje Baja Mali Knindža. A o kaznama kroz Krivični zakon ne bih ni da govorim. Može to biti samo mrtvo slovo na papiru, kaže Ćudić.

Smatra da je zakon dobrodošao, ali da je važno znati i da on nije dovoljan.

- Zrelost jednog društva se pokazuje i suočavanjem sa vlastitim zlom. Dok ne budemo spremni da prihvatimo kako postoje zločinci i u našim redovima i da trebaju biti kažnjeni za zlodjela koja su počinili, ne možemo očekivati kažnjavanja i osudu fašizama, ističe Ćudić.

Upozorava i da izborna godina uvijek donosi niz prijedloga i rješenja koja se nakon ubiranja glasova vrlo brzo zaborave ili potisnu starim narativima.

- Nadajmo se da to nije slučaj i sa ovim prijedlogom zakona. Nažalost, mi živimo fašizam u nekom drugačijem obliku. Zar dvije škole pod jednim krovom nisu neki oblik fašizma? Zar negiranje zločina i genocida nije također vid fašizma? Zar islamofobija kojoj svjedočimo ovih dana nije fašizam, jasan je naš sagovornik.

Oštrije kazne

Osvrće se i na raniju presudu trojici pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta na po pet mjeseci zatvora zbog širenja nacionalne, vjerske i rasne mržnje. Smatra da presuda pokazuje da pravosudni organi znaju raditi posao kada žele.

- Sud BiH je tom historijskom presudom, iako niskom kaznom, osudio jednu ideologiju i pokazao da se svako ko veliča ideje mržnje i podjele može naći u zatvoru ako je to interes države, kaže Ćudić.

No, činjenica da su otkupili kazne, za našeg sagovornika znači da državi i pravosuđu to mora biti signal da se treba dodatno raditi.

- Oštrije kazne koje će naučiti počinitelje da će za veličanje zločinaca odgovarati, ali i ležati u zatvoru, zaključuje Ćudić.