Blanuša izazvao burne reakcije SNSD-ovaca izjavom o državnoj imovini

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša rekao je da o državnoj imovini treba da odlučuju institucije Bosne i Hercegovine. On je poručio kako je bolje da u BiH postoji više prijedloga zakona o kojima bi se raspravljalo i tražilo kompromisno rješenje kada je u pitanju državna imovina.

Salva uvreda

- O tako krupnom pitanju kao što je državna imovina ne treba da odlučuje neko van institucija Bosne i Hercegovine. Ili da neko nameće zakone koji rješavaju to pitanje. Zna se koje institucije treba to da rade. To su Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine, rekao je Blanuša za FTV.

Njegova izjava izazvala je burne reakcije u Republici Srpskoj, pogotovo u redovima vladajućeg SNSD-a koji godinama tvrdi kako je pitanje državne imovine crvena linija koja se ne prelazi. Delegat SNSD-a u Domu naroda PSBiH Radovan Kovačević poručio je da je ovakav Blanušin stav skandalozan.

- SDS je spreman prepustiti imovinu Republike Srpske Sarajevu. Pitanje imovine je u BiH riješeno Dejtonskim sporazumom i to tako da 49 posto teritorije pripada Republici Srpskoj, a 51 posto Federaciji BiH. Sarajevo nikada neće odlučivati o imovini RS-a. Onaj ko se pita i koji donosi odluku jedini je stvarni vlasnik, poručio je Kovačević.

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac (SNSD) poručio je kako je Dejtonski mirovni sporazum jasno definisao da imovina pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a ne BiH. Košarac je ocijenio da je žalosno što se, kako kaže, lideru SDS-a Branku Blanuši moraju ponavljati elementarne činjenice, ističući da je nevjerovatno da čovjek koji želi da vodi Republiku Srpsku pristaje na narativ koji godinama nameće bošnjačka politička scena.

- Kada politički predstavnici iz Sarajeva otvaraju temu državne imovine, to je barem očekivano iz njihove političke vizure. Ali, kada im u tome asistira predsjednik SDS-a, onda se postavlja ozbiljno pitanje - da li je riječ o političkom neznanju ili o spremnosti da se zbog dnevne politike žrtvuju interesi Republike Srpske, istakao je Košarac.

Nakon što je predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara razgovarala s otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Johnom Ginkelom o aktuelnoj političkoj situaciji, stabilnosti Federacije BiH, evroatlantskom putu, ekonomskom razvoju te važnim infrastrukturnim i energetskim projektima, oglasili su se iz američke ambasade u Bosni i Hercegovini.

Podsjetimo, Bradara je istakla kako BiH najbolje rezultate postiže onda kada se odluke donose kroz unutrašnji dogovor, odgovornost domaćih političkih aktera te puno uvažavanje ustavnog poretka i jednakopravnosti konstitutivnih naroda. U razgovoru su razmotreni i infrastrukturni i energetski projekti važni za Federaciju BiH i cijelu zemlju, pri čemu je istaknuta i važnost odgovornog dogovora o pitanju državne imovine.

Neriješeno pitanje državne imovine prepreka je i brojnim projektima, posebno iz oblasti energetike i izgradnje puteva. Jedna od njih je i plinovod Južna interkonekcija, kojim će se BiH spojiti na plinsku mrežu u Hrvatskoj, u čemu vlast Federacije BiH računa na američke investitore.

Ministar energije Federacije BiH Vedran Lakić najavio je da izgradnja Južne interkonekcije ide pod koncesiju, navodeći da će s američkim investitorom biti potpisan višedecenijski ugovor. No, planirana trasa tog plinovoda, koji je strateški važan za smanjenje potpune ovisnosti BiH o ruskom plinu, prolazi dijelom i državnim zemljištem. Južna interkonekcija predviđena je kao međunarodni gasovod koji bi BiH povezao s Hrvatskom i omogućio priključenje na LNG terminal na Krku i evropsku gasnu mrežu.

Početkom aprila iz OHR-a su ponovo podsjetili na ranije stavove Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o državnoj imovini. Ustavni sud je bio vrlo jasan: država je nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom, a Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za regulisanje pitanja državne imovine.

- Zabrana raspolaganja državnom imovinom služi zaštiti interesa države dok se ovo pitanje ne riješi zakonom. U okviru zabrane raspolaganja postoji mehanizam koji omogućava posebne izuzetke ukoliko se radi o javnom interesu i to je svakako jedan od načina rješavanja trenutne blokade važnih investicijskih i razvojnih projekata, poručili su iz OHR-a.

Pravnik Milko Grmuša kaže za Oslobođenje kako je usvajanjem Zakona o južnoj interkonekciji efektivno završena saga o državnoj imovini i to besprizornim savijanjem repa od svih političkih aktera iz Sarajeva, osim Stranke za BiH, prema Amerikancima. On smatra da će bošnjački političari pričati o tome u kampanji, ali ta priče je gotova.

- To je, naravno, bila vještačka tema od samog početka. O tome sam ranije govorio. Drugačije treba postaviti tu stvari, ne sa državnom imovinom BiH, nego sa javnom imovinom u BiH, odnosno u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Žao mi je što bošnjački narod, jedan narod ozbiljne kulturne supstance, nema u ovom trenutku doraslije političare, kazao je Grmuša.

Milko Grmuša: Bolje javna, nego državna imovina

Agenda SNSD-a

Zabrana raspolaganja državnom imovinom u BiH na snazi je od 2005. godine, kada ju je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Na snazi ostaje do donošenja državnog zakona kojim će se urediti prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom. Ustavni sud BiH je u više odluka kojima je poništio zakone o rijekama, šumama, poljoprivrednom zemljištu ili nepokretnoj imovini koje je izglasala Narodna skupština RS-a naglasio da se radi o isključivoj nadležnosti države da reguliše pitanja državne imovine.

Ekspert za pitanja državne imovine Muharem Cero smatra da je jedna od mogućnosti upravo reaktiviranje Komisije za državnu imovinu BiH koja može u pojedinačnim projektima odlučivati o izuzimanju od zabrane raspolaganja državnom imovinom.

- U tom slučaju bi utvrđivala opšti interes kao temelj za izuzimanje i morala bi za to imati kriterijume. No, predstavnici iz Republike Srpske bi samim sudjelovanjem priznali postojanje državne imovine, što je mimo agende vlasti tog entiteta, kazao je Cero.

I tako kadrovici SNSD-a, zarad izbornih poena i raznih Rufija, gaze po Ustavnom sudu BiH, u koji ne žele imenovati nedostajuće sudije, ali su, baš pod američkim pritiskom, sve njegove odluke donesene u posljednje vrijeme proveli, čak ulažući i apelacije.