Cijene u BiH divljaju, jedan obrok dnevno mnogima je kao dukat

Iz Vlade FBiH su u petak istakli i to kako je cilj mjere vezane za pelet zapravo sprečavanje neopravdanog povećavanja trgovačkih marži, uz priznavanje stvarnih troškova dopreme i praćenje snabdjevenosti tržišta.

Ništa od zaključavanja

- Mjerom se nastoji zaštititi životni standard stanovništva, posebno domaćinstava s nižim prihodima, ublažiti opterećenje kućnih budžeta troškovima grijanja i doprinijeti cjenovnoj pristupačnosti peleta. Odlukom se ne utvrđuje jedinstvena najviša maloprodajna cijena niti ograničava proizvođačka prodajna cijena peleta, dodali su.

Resorni ministar Amir Hasičević najavio je i zaključavanje cijena stotinu artikala - životnih namirnica, kao i ograničavanje marži na naftu i naftne derivate, ali čini se da to nije usvojeno, budući da potvrde iz Vlade nije bilo.

- Što se tiče zaključavanja stotinu artikala, smatram da bi to moglo mnogo značiti potrošačima, a što se tiče ograničavanja cijena peleta, tu se neće mnogo postići. Trgovci peletom mogu jednostavno obustaviti prodaju, pa da ga ne bude na tržištu, kaže za Oslobođenje Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača, i dodaje da je, prema njihovim istraživanjima, porodica mjesečno, ako je kupovala artikle sa zaključanim cijenama, mogla uštedjeti i do stotinu maraka.

Ističe i da zaključavanje cijena ima širi uticaj, jer obara cijene istih artikala i onih proizvođača koji ih nisu zaključali.

Što se tiče peleta, ukazuje na činjenicu da je cijena uvezenog daleko niža od cijene domaćeg, zbog toga što se pelet u svijetu pravi od ostataka koji se dobiju čišćenjem šuma, a naš se pravi od čistog hrasta i čiste bukve.

- Taj uvezeni jeste slabije kvalitete, ali služi svrsi, štiti šume od eksploatacije i doprinosi održavanju šuma generalno, naglašava Bulić.

Cijene tako i dalje rastu, a odgovorni za njihovu nekontrolisanu eksploziju se slikaju, pjevaju i ponašaju kao da su najbolja vremena. Smješkaju nam se sa plakata i ne žele da primijete kako su redovi u narodnim kuhinjama i humanitarnim organizacijama sve duži.

- Svakog dana iz kuhinja Udruženja pomozi.ba izađe oko hiljadu gotovih obroka, tu ne govorim samo o restoranu dobre volje u Sarajevu, nego i onima u Travniku, Bihaću i Zenici, pojasnila nam je Maja Arslanagić Hrbat, glasnogovornica Udruženja Pomozi.ba.

Maja Arslanagić Hrbat: Isključuju im struju, vodu, plin/O Kanal

Posjetili smo kuhinju u Sarajevu i već u jutarnjim satima zatekli mnoštvo onih kojima će taj obrok biti jedini tokom dana, uglavnom penzionera.

- Ovo je zauhar, dnevni obrok je odličan. Da jednom samo jedem po danu, meni je dobro, kazala nam je Mejra, a na pitanje o cijenama samo je nijemo slegnula ramenima.

Mejra: Da jednom jedem dnevno, meni je dobro/O Kanal

Da mu je život ljepši, jer postoji kuhinja dobre volje, priznao nam je i Munir Kadić.

- Evo da vam ja kažem kao momak sa invaliditetom. Što se tiče ove ustanove ovdje, ovo je najveći dukat koji trenutno imamo u Sarajevu. Na ovoj skupoći doći ovdje, dobiti hljeb, dobiti mlijeko, dobiti da jede današnji čovjek, to je veliki dukat, priznao nam je.

Munir: Na ovoj skupoći dobiti hljeb je veliki dukat/O Kanal

Iz Udruženja Pomozi.ba smo saznali da se broj korisnika konstantno povećava u smislu da kada jedni odu ili u bolnicu ili napuste ovaj svijet, na njihovo mjesto dolaze novi. Sa druge strane, broj onih koji donacijama podržavaju projekat u blagom je padu.

- Još ima ljudi koji žele pomoći, tako da imamo dovoljno za sve koji nam se u nevolji obraćaju, pojasnila je Arslanagić Hrbat.

Ekonomski i energetski stručnjaci upozoravaju da ćemo, ukoliko se ne urede odnosi cijena uglja i električne energije, ne provede barem privremeno odricanje države od dijela akciza na gorivo, te ne uklone birokratski i parafiskalni nameti koji opterećuju tržište, imati tužnu sliku preživljavanja koju će prvo osjetiti najugroženije kategorije društva. Na benzinskim pumpama cijene goriva se kreću prema četiri marke po litri, što predstavlja izuzetan pritisak i na domaćinstva i na privredu.

- To se prenosi i na naše tržište, tako da na benzinskim stanicama bilježimo porast cijena i benzina i dizela. Što se tiče gasa, za treći kvartal je poskupljenje od 17 posto već na neki način u toku, a za zadnji kvartal je realno očekivati dalje povećanje cijena, smatra Edhem Bičakčić, ekspert za energetiku.

Cijene goriva rastu iz dana u dan/Damir Deljo

Penzioneri i oni na minimalcu već sada ne znaju kako da pokriju osnovne troškove.

- Ja ne znam uopšte kako to izdrži neko ko ima penziju od 690 maraka. Treba biti ekstra ekonomista da to rasporedi, konstatovao je i Izet Rizvo, predsjednik UO Saveza penzionera u FBiH.

Zapazio je da su nakon cijena goriva i ostale krenule uzlaznom putanjom, a od svega su ga najviše zabrinule cijene lijekova.

- Sad će struja, plin je već poskupio i opet najavljuju poskupljenje plina, a o lijekovima da ne govorim, nabrojao je i zaključio da o lijekovima niko ni ne razmišlja.

Koliko je teška situacija u Bosni i Hercegovini, najbolje zapažaju ljudi koji svakodnevno dolaze u kontakt sa socijalnim kategorijama.

Neplaćeni računi

- Ako neko ne može da izdvoji od svojih minimalnih primanja, minimalne penzije - onog što je zaradio, da kupi ono najosnovnije, onda možemo da potvrdimo da je jako teška situacija, konstatovala je Maja Arslanagić Hrbat.

Istaknula je da ​pomažu ljudima ne samo u namirnicama nego i da plate račune, kiriju.

- Isključuju im struju, vodu, plin. Nemaju mogućnost da žive u nekim normalnim uslovima dostojnim čovjeka, kazala nam je.

I dok se broj stanovnika ove zemlje koji stoje u redu za hranu povećava, oni koji su bili zaduženi da nađu rješenja za ublažavanje socijalne krize su zakazali, jer ne znaju kako je to biti sretan i kad dobiješ jedan obrok dnevno.

Dnevnik možete gledati na O kanalu u 18:20, ili na oficijelnom YouTube kanalu.