Privlači li BiH poželjne strane investicije? Evo koliko je iznosio priliv direktnih stranih investicija

Prema podacima koje je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine, priliv direktnih stranih investicija u našu zemlju u 2025. iznosio je 1,41 milijardu KM. Najveći priliv investicija tokom 2025. bio je iz Njemačke (271,6 miliona KM), a potom iz Srbije (206,2 miliona KM) i Austrije (205,9 miliona KM). Po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti u iznosu od 427,3 miliona KM, zatim u oblasti trgovine na malo u iznosu od 176,2 miliona KM, te u oblasti trgovine na veliko 154,3 miliona KM. U 2024. priliv direktnih stranih investicija u BiH iznosio je 1,76 milijardi KM.

Tri oblasti

“Na kraju 2025. stanje direktnih stranih investicija iznosilo je 22,16 milijardi KM. Ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja direktnih investicija se odnosi na Hrvatsku (3,26 milijardi KM), Austriju (3,13 milijardi KM) i Srbiju (3,03 milijardi KM)”, saopćeno je iz CBBiH.

Najviše direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (4,73 milijardi KM), zatim u oblastima trgovine na veliko (2,14 milijardi) i telekomunikacija (2,07 milijardi KM).

Ekonomski stručnjak Igor Gavran ističe da vrijednost stranih ulaganja ni prethodnih godina, pa ni decenija, nije bila zadovoljavajuća.

- Strana ulaganja u BiH daleko su niža od ulaganja u regiji, prije svega, u Srbiji i Hrvatskoj. Nije samo problem u visini ulaganja, odnosno njihovoj vrijednosti, već i u strukturi. Naime, posljednjih godina među najznačajnijim ulaganjima, gledano čisto vrijednosno, finansijski, imali smo, na primjer, rudnik u Varešu, gdje strana kompanija eksploatiše izuzetno vrijedna prirodna bogatstva uz masovno zagađenje prirode i zdravlja, izvlači enormnu vrijednost iz tog rudnika, mjerenu u milijardama maraka, pa i eura, a BiH ostaju mizerne koncesijske naknade, objašnjava Gavran.

Kaže da i kada imamo ulaganje koje na papiru djeluje značajno, u suštini ono dovodi do više odliva nego do priliva novca i do značajnih šteta.

- Ipak, kada govorimo čisto o uzrocima smanjenja ulaganja u BiH u prethodnom periodu, ono je dvojako. S jedne strane, tu je riječ o smanjenju priliva novog novca, odnosno novijih ulaganja izvana, ali je također riječ i o smanjenju priliva koji ustvari i nisu prilivi, ali se vode kao strana ulaganja po osnovu povećanja vrijednosti, odnosno povećanja kapitala onih stranih kompanija koje već posluju u zemlji, kaže naš sagovornik.

Ističe da statistički - iako je logički to vrlo upitno - kao strana ulaganja se vodi i novac koji je zarađen u BiH, ali se pripisuje stranoj kompaniji, odnosno projektu zbog toga što je ona nastala ili započela kao strano ulaganje.

- Tako da, kada govorimo o samim prilivima, pitanje efektivnog priliva neto novog novca izvana uglavnom je puno manje nego podaci koje vidimo. Ako uzmemo u obzir inflaciju, onda moramo primijetiti da je pad ulaganja još značajniji. Ulaganja su ostala na istom nivou, a s obzirom na inflaciju, to faktički znači pad realne vrijednosti, ističe Gavran.

Upozorava da je BiH nepovoljno poslovno okruženje, prije svega za domaće kompanije, pa samim time ne može privući ni one strane.

- U prethodnim godinama vidjeli smo situaciju da bukvalno do novogodišnje noći kompanije ne znaju koliki će biti iznos minimalne plaće u narednoj godini, da ne znaju koliki će biti iznos doprinosa na plaće, koliko uopšte radnika mogu zaposliti, kakvi će generalno biti njihovi obaveze i troškovi poslovanja. U tako nestabilnom okruženju nemoguće je planirati ulaganja i domaćim i stranim kompanijama, a pogotovo ako u susjedstvu imate države gdje je sve puno stabilnije, gdje je jasniji dogovor oko samih ulaganja, jer se pita jedna osoba ili jedan nivo vlasti, a u BiH je jako puno administracije, nivoa vlasti, neefikasnosti. I sve to skupa čini nas manje atraktivnim, kaže Gavran.

Dodaje da u zemljama EU, koje su uglavnom najveći ulagači u BiH, imamo lošu ekonomsku situaciju: zatvaranje kompanija, pogona, smanjenje ulaganja. Teško je vjerovati i očekivati da će se, u takvoj situaciji, okrenuti ulaganju u našu zemlju.

- Imamo naravno i faktore globalne nestabilnosti, zbog toga što još traju i poremećaji na tržištu energenata. Ipak, ključni problemi BiH su u zemlji i, ako nemamo poslovno okruženje povoljno za domaće kompanije, onda ne možemo privući ni strane investitore, osim onih koje je bolje da ne privlačimo - jer donose više štete nego koristi, zaključuje naš sagovornik.

U međuvremenu, dr. Stevan Rapaić sa srbijanskog Instituta za političke studije objavio je knjigu u kojoj detaljno istražuje 25 godina direktnih stranih investicija u Srbiji: “Od 2001. do kraja 2025, u Srbiju je kroz direktne strane investicije uloženo više od 65 milijardi eura”.

“Rezultati analize ukazuju na potrebu za menjanjem ekonomske politike u Srbiji, odnosno pažljivijim usmeravanjem stranih i domaćih investicija ka sektorima i projektima koji imaju veći potencijal za generisanje kvalitetnih radnih mesta i održivi rast zarada”, navodi, između ostalog, dr. Rapaić.

Upozorava da su autoritarne prakse svih dosadašnjih režima u Srbiji, kao i selektivna alokacija resursa u sprovođenju javnih politika, dovele do favorizovanja stranih investitora i ekonomski moćnih manjina bliskih vlasti. U takvom sistemu, ističe, direktne strane investicije postale su instrument za finansiranje i promociju stranaka na vlasti, te da su one počele da se povezuju i sa raznim koruptivnim radnjama. Najveći investitori ulagali su u Srbiju pod velom tajni, odnosno sa ugovorima u kojima je većina stranica i dalje skrivena od javnosti. Ističe da, ukoliko se u Srbiji ne promijeni ekonomska politika, ne mogu očekivati rast domaćih investicija i porast standarda stanovništva.

No, vratimo se konkretno na BiH. Iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) kažu nam da smanjenje direktnih stranih investicija u prethodne dvije godine jeste negativan pokazatelj, ali da je to bilo i očekivano s obzirom na najavljena preuzimanja kompanija sa stranim kapitalom od domaćih kompanija.

Poslovno okruženje

Iz FIPA ističu i da strani investitori imaju prigovore na poslovno okruženje u zemlji i često se suočavaju s preprekama poput dugotrajnih procedura za registraciju firme, izdavanja PDV broja, dobijanja građevinske dozvole, urbanističke suglasnosti, dozvole za boravak stranih građana, dugotrajnih sudskih procedura za naplatu potraživanja, dugotrajnih procedura vezanih za povrat PDV-a...

- Pitanje elektronskog potpisa je veliki izazov i digitalizacija, općenito. Investitori očekuju veći broj podsticaja koji se odnose na CBAM, kažu nam.