Reakcije državnih institucija nema: Zbog kampanje zaboravljena milijarda eura

Mjeseci prolaze, a prolaze i rokovi koje je Evropska unija postavila pred Bosnu i Hercegovinu po pitanju sredstava iz Plana rasta, ali reakcije državnih institucija nema. Naša zemlja još nije povukla ni euro od ukupno 976,6 miliona eura koje su državi na raspolaganju kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.

Uzalud upozorenja

Zvanični početak izborne kampanje, ali i nezvanični dio koji je počeo već ulaskom u 2026. godinu, učinili su da o gotovo milijardu eura grant sredstava i povoljnih kreditnih linija ne govore ni oni koji čvrsto zagovaraju evropski put zemlje, te provedbu potrebnih reformi.

- Nažalost, Bosna i Hercegovina još nije potpisala sporazume o kreditu i aranžmanu koji bi omogućili zemlji da dobije bar sredstva predviđena za predfinansiranje. Dakle, zaista nema nikakvog napretka, potvrđeno je za Oslobođenje iz Delegacije Evropske unije u BiH.

BiH je već ranije izgubila 10 posto od planirane sume zbog kašnjenja sa slanjem plana reformi. No, osim što je poslat u institucije EU, bilo kakav korak na ispunjavanju navedenih koraka nije poduzet. Kraj decembra ove godine naredni je rok, a njegovo probijanje znači siguran gubitak novih 373,9 miliona eura.

- Neće biti produženja ovog roka. Sveukupno, moglo bi se izgubiti gotovo 50 posto sredstava. To je 500 miliona eura, odnosno 977 miliona KM. Politička pasivnost ima velike posljedice. BiH propušta prilike za transformaciju zemlje. Taj novac bi se mogao uložiti u ceste, željeznice, škole. Mogao bi se koristiti za obnovu bolnica i biblioteka. Umjesto toga, bit će potrošen negdje drugdje u regiji. A to nije ono što želimo, ali vi to već znate, poručila je u jednom od brojnih upozorenja evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

Odličnu ocjenu odnosa prema Planu rasta dala je izvršna direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić, poručivši da je “Plan rasta test odgovornosti institucija, a ne samo finansijska prilika”. Ako vlasti u BiH, dodala je, nisu spremne provesti reforme koje su same preuzele, “onda problem nije samo u izgubljenim sredstvima već u poruci koju politički predstavnici šalju EU i građanima”, te zaključila da “odnos prema Planu rasta pokazuje stvarni odnos prema evropskom putu BiH”.

Analitičari, osim u dužnosnicima i institucijama BiH, krivicu za zastoj na evropskom putu države, pa tako i na ispunjavanju reformi potrebnih za Plan rasta, vide i u samoj EU. Navode da elite u BiH nikada nisu konkretizirale šta bi društvo tačno dobilo prilivom gotovo milijardu eura. Uniju bh. političari koriste samo za produbljivanje antagonizama, a ne kao okvir u kojem se mogu stvoriti uslovi za bolji život građana.

- Evropska unija ima sada puno i unutrašnjih preturbacija i prijetnji. Vidjeli smo i u Njemačkoj sa AFD-om, u Francuskoj, pa i na primjeru BiH po pitanju OHR-a i sukoba SAD-a i EU. Unija sada nije u najboljoj koži da bi mogla nešto produktivno stvoriti. Ne smijemo zaboraviti ni sahranu za genocid u Srebrenici osuđenog Ratka Mladića i pristup EU tom pitanju. Otvorila je puno pitanja o načinu suočavanja s prošlošću. Puno malih stvari se poklopilo u vezi s dinamikom u odnosima EU i cijelog regiona, ali prvenstveno BiH. EU sada ne može biti percipirana kao akter koji može transformirati društveni sistem BiH, poručuje analitičar i univerzitetski profesor Faris Kočan.

Nada se da bi završetak izbora u BiH i formiranje nove vlasti mogli otkočiti procese. Dodaje da će i EU morati otvoriti i odgovoriti na brojna pitanja nakon izbora, jer milijarda eura je značajan iznos ne samo za BiH već sasvim sigurno i za neke zemlje u Uniji. Podsjeća Kočan da je Peter Mađar u Mađarskoj odnio pobjedu na izborima nad Viktorom Orbanom potencirajući, između ostalog, i gubitak milijardi eura namijenjenih razvoju mađarskog društva i ekonomije.

Kao ključnog krivca za blokadu reformi, dopredsjedavajući državnog Zastupničkog doma Denis Zvizdić vidi SNSD. Jasan je - boje se reformi.

Ključni razlozi

- Oni žele novac, ali ne žele reforme. Oni žele da dođe novac koji nije obojen, koji nije precizno usmjeren, koji nije pod kontrolom i da bude dio budžeta entiteta RS, a kako bi SNSD mogao raspolagati po svom nahođenju i za svoje ciljeve tim novcem. Plan rasta podrazumijeva brojne reforme koje će promijeniti dosadašnje matrice ponašanja i urediti brojne ključne razvojne oblasti u BiH. To je ključni razlog zbog čega SNSD ne želi prihvatiti bilo kakvu odluku koja bi omogućila povlačenje novca i realizaciju Plana rasta, istakao je Zvizdić za BHRT.

Sekretarka Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske Andreja Metelko-Zgombić poručila je prije nekoliko dana da je “EU ponovo pokazala interes i usmjerenost na politiku proširenja”, te kako BiH, zbog raznih unutrašnjopolitičkih pitanja do sada nije bila u mogućnosti brzo usvajati nužne i potrebne odluke. Pozitivnim je ocijenila to što je BiH usvojila Plan rasta kao temelj za povlačenje evropskih sredstava, ali je naglasila da su potrebni dodatni koraci, te da bi “kraj ove i iduća godina trebali biti vrijeme snažnijeg iskoraka BiH na europskom putu”.