Za ugalj Lageru 57,5 miliona KM, rudari pitaju gdje su ulaganja u rudnike

Nakon što je Elektroprivreda BiH prošlog mjeseca potpisala ugovor o isporuci 400.000 tona mrkog uglja za Termoelektranu Kakanj sa firmom Lager d. o. o. Posušje, predstavnici sindikata rudara sa kojima smo razgovarali podsjećaju da zadnjih 15-ak godina elektroenergetski sektor u Federaciji BiH stagnira.

Interventna nabavka

Zbog toga će, kako nam je kazao predsjednik Samostalnog sindikata rudara u FBiH Zijad Lačić, od novoizabranih vlasti i Vlade FBiH biti zatražen projekat ulaganja u rudnike koji bi se kroz naredni period realizirao iz federalnog budžeta.

- U naše rudnike koji su u koncernu ništa se ne ulaže, ne obnavljaju se mašine, ne pokreću se kapitalni projekti. Tako smo i došli u situaciju da nemamo dovoljne količine uglja, a svjesni smo da narednih trideset godina bez uglja nemamo električne energije. Evo, nedavno smo u Banovićima dobili par kamiona i pratećih mašina, odmah se vidjelo da to mnogo znači za proizvodnju. Svake godine ugalj je do 40 posto na većoj dubini od prethodne, to iziskuje više mehanizacije i više rada. A mehanizacija stari, za godinu 30 posto mašina se pohaba, ako se ne bude ulagalo u rudarski i elektroenergetski sektor, onda ćemo plaćati basnoslovne cifre za ugalj od privatnika, kazao nam je Lačić.

Naime, vrijednost ovogodišnjeg ugovora sa Lagerom je oko 57,5 miliona maraka, a za istu količinu uglja u 2024. godini plaćeno je 54 miliona, jer je ugalj sad skuplji za 13 maraka po toni.

EPBiH se suočava sa gubicima. Dok je prvi ugovor iz 2024. bio na snazi, zabilježen je ogroman finansijski kontrast, Elektroprivreda je tu godinu završila s gubitkom od 52,4 miliona KM, dok je privatna firma Lager ostvarila čistu dobit od 78 miliona KM.

- Ako država sada ne krene ulagati, oni će svake godine morati i više uglja kupovati. Oni ga kupe po duplo većoj cijeni nego što plate rudnicima iz koncerna. Šta se može onda očekivati da će naši rudnici bez finansijske injekcije moći ostvariti? Nije rađeno planski, rudarsko-energetski sektor je promašena politika, jer nije ispoštovano ni ono što je obećano. Kupovina uglja po ovakvim cijenama nije dobra, idemo samo u veću dubiozu i veće probleme, kazao nam je Lačić.

On predviđa da ćemo naredne godine biti primorani kupiti i milion tona uglja, a možda ćemo ga čak uvoziti i iz inostranstva.

- Ako ne bude ulaganja i ako stručni ljudi ne sjednu da naprave dugoročni plan, šta treba za Kreku, Banoviće, Kakanj, nećemo imati dobru budućnost što se tiče energetskog sektora. Vidite da je ovo što se proizvodi iz obnovljivih izvora premalo, bez termoelektrana u punom kapacitetu bojim se da ćemo zimus imati problema u snabdijevanju strujom. Podržavamo mi i obnovljive izvore i svjesni smo obaveza iz zelene agende, ali cijela Evropa se vraća fosilnim gorivima, ne smijemo zanemariti ono što imamo i rezati granu na kojoj sjedimo, kazao nam je Lačić.

Suština ugovora između JP Elektroprivreda BiH i kompanije Lager d. o. o. Posušje jeste interventna nabavka 400.000 tona mrkog uglja s prijevozom za potrebe kontinuiteta rada Termoelektrane Kakanj.

Kocka je bačena

Lager se vraća na velika vrata s obzirom na to da je u kontekstu policijsko-tužilačke akcije Kocka, provedene u maju 2025, njena poslovna jedinica u Sanskom Mostu bila u središtu istrage i predmet pretresa.

NGG Život na uglju iz Sanskog Mosta podsjeća da ova akcija do dana današnjeg nije dobila sudski epilog.

- Kroz provedenu policijsku akciju, koja još nije dobila sudski epilog, vidjelo se da organi gonjenja i tužilaštva nisu neupućeni u dešavanja u vezi sa eksploatacijom i transportom uglja na području Sanskog Mosta. Postavlja se pitanje da li pravosudni sistem, posebno tužilaštvo, ima snagu i volju da se neovisno o političkom djelovanju upusti u rješavanje svega onoga za šta postoji sumnja na krivična djela u eksploataciji uglja i u vezi s njom na području rudnika u Sanskom Mostu. Ili će se sve prepustiti zastari i zaboravu, pa Sanjani i drugi građani USK-a nikad neće dočekati da neko odgovara, upozoravaju iz udruženja.

Štetne posljedice po okoliš, prirodu, vode, poljoprivredno zemljište, privatnu imovinu, putnu infrastrukturu, kulturno-istorijsko naslijeđe, sigurnost i zdravlje ljudi su nesagledive, navode oni, dok je korist za lokalnu zajednicu daleko manja.

Ipak, za Elektroprivredu BiH zbog krize nedostatka uglja i ovakav Lager ispade spasitelj.