Kako je Josip Broz dobio ime Tito?
Kada se pomene Tito, malo ko najprije pomisli na Josipa Broza. Nadimak koji je decenijama bio sinonim za političku moć, Jugoslaviju i jednu čitavu istorijsku epohu i danas izaziva veliku pažnju.
Iza kratkog imena koje se lako pamti krije se priča o tajnim identitetima, ilegalnom političkom radu i vremenu u kojem su pseudonimi često značili sigurnost i opstanak.
Ime koje se prvi put pojavilo 1934. godine
Prema istorijskim podacima, ime Tito prvi put se zvanično pojavljuje 10. avgusta 1934. godine u partijskim dokumentima Komunističke partije Jugoslavije.
U to vrijeme korištenje pseudonima bilo je uobičajeno među članovima ilegalnog pokreta. Vođe su često mijenjale identitete kako bi izbjegle praćenje i hapšenja.
Sam Josip Broz kasnije je govorio da iza tog imena ne stoji posebna simbolika.
Ime Tito nosim još iz perioda 1934. do 1936. godine. Ne sjećam se tačno od kada. Nije bilo nikakvih posebnih razloga što sam izabrao baš to ime. Prosto, to ime je bilo često u mom rodnom Zagorju.
Istoričari uglavnom smatraju da je nadimak izabran iz praktičnih razloga, da zvuči poznato i prirodno ljudima iz Hrvatskog zagorja, ali i da ne privlači pažnju.
Legenda koja je godinama kružila među ljudima
Iako istorijski izvori nude prilično jednostavno objašnjenje, među narodom je godinama bila popularna sasvim druga priča.
Prema toj verziji, Broz je navodno saradnicima često izdavao naređenja riječima: “Ti to uradi”, pa je upravo iz toga nastao nadimak Tito.
Iako je ova priča decenijama prepričavana širom bivše Jugoslavije, istoričari navode da za takvu tvrdnju ne postoje konkretni dokazi.
Ipak, upravo ovakve legende dodatno su doprinijele stvaranju mita o Titu.
Nije koristio samo jedno ime
Malo je poznato da Tito nije bio jedini pseudonim Josipa Broza.
Tokom života koristio je više različitih identiteta, među kojima su bili Valter, Rudi, Oto, Viktor, Tomanek, Spiridon Mekas i Karlson.
Dok je boravio u Moskvi i sarađivao sa Kominternom, često se predstavljao kao Valter, dok je u drugim situacijama koristio potpuno druga imena i dokumenta.
Takav način djelovanja bio je dio političke realnosti tog vremena, obilježene konspiracijom, skrivanjem i stalnim oprezom.
Ime koje je tokom rata postalo simbol
Tokom Drugog svjetskog rata ime Tito dobilo je gotovo mitski status.
U pojedinim stranim obavještajnim krugovima postojale su čak sumnje da Tito nije jedna osoba, već naziv za kolektivno rukovodstvo jugoslovenskih komunista.
Dodatnu misteriju stvaralo je to što je zbog stroge konspiracije mali broj ljudi znao kako zapravo izgleda čovjek koji vodi partizanski pokret.
Vremenom je ime Tito preraslo u mnogo više od nadimka. Postalo je politički simbol koji je nadživio svog vlasnika.
Misterija koja traje i danas
Sa rastom njegove političke moći rasle su i brojne teorije o njegovom porijeklu i identitetu.
Pojavljivale su se tvrdnje da je bio Rus, Poljak, Nijemac ili Mađar, a pojedini dokumenti stranih službi dodatno su podsticali takve spekulacije.
Ipak, većina ozbiljnih istoričara te teorije odbacuje.
Možda upravo zbog toga priča o tome kako je Josip Broz postao Tito ni danas ne prestaje da intrigira javnost, jer iza samo četiri slova ostala je jedna od najvećih političkih i istorijskih misterija ovih prostora.