Denis Zvizdić za Oslobođenje: Sa SNSD-om neće biti evropskog puta BiH

Novoizabrana članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović (HDZ) najavljuje ubrzanje evropskog puta Bosne i Hercegovine. Šta se nakon njenog izbora konkretno može promijeniti i postoji li parlamentarna većina za reforme potrebne na evropskom putu?

- Ponoviću svoj stav odranije. Pozitivna politička volja i parlamentarna većina za reforme potrebne za napredak na evropskom putu BiH neće postojati ako dio te većine bude SNSD. Mislim da je svima u Bosni i Hercegovini jasna politička i ideološka orijentacija trenutnog SNSD-a: ona je antievropska, proruska i separatistička.

Sijamska povezanost

Jasno je ovo i HDZ-u, ali, nažalost, imajući u vidu raniju praksu HDZ-ovog političkog djelovanja i sijamsku povezanost Čovića i Dodika, HDZ će imperativno zahtijevati da SNSD bude dio vladajuće koalicije na državnom nivou.

Nefunkcionalnost i neproduktivnost takvoga saveza, posebno kada je u pitanju evropski put Bosne i Hercegovine, bit će prikriven sporadičnim i selektivnim usvajanjem ograničenog broja zakona koji će javnosti biti predstavljeni kao evropski, dok će stvarne reforme biti na čekanju. Biće interesantno posmatrati kakav će odnos prema SNSD-u imati stranka(e) koje će biti dio buduće državne koalicije. Hoće li ostati principijelne i nastaviti zastupati stavove koje su vrlo agresivno iznosile u toku izborne kampanje, da ne dolazi u obzir bilo kakva saradnja sa Dodikom i SNSD-om ili će se, zbog velike želje da budu dio vlasti, posuti pepelom i ući u koaliciju sa trenutno vodećim regionalnim mrziteljem BiH i Bošnjaka.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je odmah nakon izbora rekao da se prvo mora riješiti Izborni zakon i da će to biti dio razgovora o novom partnerstvu. Može li se evropski put ubrzati ako HDZ kao jedan od ključnih partnera pitanje Izbornog zakona postavi kao prvi prioritet?

- Pitanje Izbornog zakona je u prethodnom mandatu bilo postavljeno i pred stranke trojke. Naši stavovi su bili vrlo jasni. Izmjene Izbornog zakona u dijelu na koji se referira HDZ, a to je pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, kauzalno su povezane sa ograničenim izmjenama Ustava BiH. Svi znamo da postoje punoljetne odluke Evropskog suda za ljudska prava kao što su Sejdić i Finci, Šlaku, Zornić, Pilav, Pudarić itd, koje su utvrdile da je naš Ustav diskriminatoran u pogledu načina izbora članova Predsjedništva BiH, ali i načina rada i odlučivanja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ova prethodna pitanja se jedino mogu riješiti kroz sveobuhvatne ustavne promjene kojima bismo otklonili sve diskriminatorne odredbe koje postoje u našem Ustavu.

Zvizdić podsjeća da je trojka veoma brzo raskinula koaliciju sa Dodikovom strankom/Damir Deljo

Poslije toga se može pristupiti rješavanju i drugih pitanja za koja izabrani zastupnici i delegati PSBiH misle da nisu adekvatno riješena. HDZ je fokusiran na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, dok se istovremeno Bošnjaci imaju puno pravo žaliti, što je i vrlo argumentirano pokazano na nedavnoj konferenciji o broju zaposlenih Bošnjaka u državnim institucijama, na neproporcionalnu zastupljenost u institucijama državne vlasti. Dakle, pitanje mogućih izmjena Izbornog zakona je vrlo kompleksna materija, to je u svakoj demokratskoj državi jedan od najvažnijih zakona i ne može biti jednostrano tretirano na način i prema modelu i dinamici kako to želi HDZ.

Možda će nas nova koalicija HDZ-SDA-SNSD koju je najavio gospodin Čović, i čiji bi prvi sastanak trebao biti u narednoj sedmici, iznenaditi brzinom rješavanja pitanja Izbornog zakona. Tamo gdje je vlast imperativ, struka, odgovornost i oprez budu potisnuti.

Ako HDZ i SNSD ostaju važni akteri vlasti, šta se suštinski promijenilo nakon izbora?

- Kao prvo, vidjećemo da li će dvojac HDZ-SNSD ostati u toj kombinaciji u državnoj vlasti, Ili će probosanske stranke koje budu u vlasti hrabro odlučiti da dio koalicije ne bude SNSD, nego stranke opozicije iz bh. entiteta RS.

Test vjerodostojnosti

Biće to test vjerodostojnosti, posebno za one stranke koje su gradile predizbornu priču i u konačnici polučile izborne rezultate upravo na kritici trojke zbog saradnje sa SNSD-om na početku prethodnog mandata koja je brzo, početkom 2025, raskinuta zbog antievropskog djelovanja SNSD-a. Sada ćemo vidjeti koja će stranka(e) iz probosanskog državotvornog spektra biti voljna(e) da uđe(u) u koaliciju sa SNSD-om, čiji su javno proklamovani politički ciljevi: nefunkcionalna i podijeljena BiH, secesija RS-a, diskriminacija Bošnjaka u bh. entitetu RS, širenje islamofobije itd.

Ali, ne želim da prejudiciram. Možda će biti postavljen uvjet da SNSD ne može biti u vlasti na državnom nivou, čime bi bilo moguće uspostaviti novi politički obrazac. Umjesto blokada - rad. Umjesto uslovljavanja - dogovor. Umjesto partikularnih interesa - interesi države. I umjesto stalnog vraćanja na mržnju i podjele - saradnja i konkretni rezultati.

Zato izbore ne treba posmatrati samo kroz pitanje ko je ostao u vlasti, nego kroz pitanje šta će ta vlast nakon izbora biti spremna uraditi drugačije i bolje.