Nije više samo 120/80: Provjerite da li je vaš krvni pritisak u granicama normale
Mnogi vjeruju da je krvni pritisak od 120/80 mmHg jedina vrijednost koja se može smatrati normalnom. IPrilikom procjene krvnog pritiska ljekari uzimaju u obzir ponovljena mjerenja, godine života, opšte zdravstveno stanje, postojeće bolesti, terapiju i ukupni rizik od bolesti srca i krvnih sudova.
Krvni pritisak se ne određuje samo prema godinama
Vrijednost oko 120/80 mmHg smatra se poželjnom za većinu odraslih.
Pritisak od 140/90 mmHg nije automatski normalan samo zato što je osoba starija od 60 godina.
Jedno povišeno mjerenje nije dovoljno za postavljanje dijagnoze hipertenzije.
Odluku o terapiji i ciljnim vrijednostima donosi ljekar na osnovu ukupnog zdravstvenog stanja.
Da li se normalan krvni pritisak mijenja s godinama?
Starenjem krvni sudovi mogu postati krući, zbog čega gornji, odnosno sistolni pritisak kod mnogih ljudi postepeno raste. Međutim, to ne znači da svaka viša vrijednost treba da se prihvati kao normalna posljedica godina.
Na internetu se često mogu pronaći tabele prema kojima je određeni pritisak „normalan“ za osobe od 30, 40, 50 ili više od 60 godina. Takve tabele mogu biti zbunjujuće jer savremene medicinske smjernice uglavnom ne određuju normalan krvni pritisak posebno za svaku životnu deceniju.
Kod veoma starih, krhkih osoba ili pacijenata koji teško podnose niže vrijednosti, ljekar može odrediti blaži cilj liječenja. To je, međutim, individualna medicinska odluka, a ne pravilo da je visok pritisak u starosti bezopasan.
Koje vrijednosti se smatraju povišenim?
Evropske smjernice iz 2024. godine vrijednosti izmjerene u ljekarskoj ordinaciji razvrstavaju na sljedeći način:
nepovišen krvni pritisak: gornji pritisak niži od 120 i donji niži od 70 mmHg;
povišen krvni pritisak: gornji od 120 do 139 ili donji od 70 do 89 mmHg;
hipertenzija: gornji pritisak od najmanje 140 ili donji od najmanje 90 mmHg.
Američke smjernice koriste nešto strože granice. Prema njihovoj podjeli, vrijednost niža od 120/80 mmHg smatra se normalnom, dok se pritisak od 130 do 139 ili donji pritisak od 80 do 89 mmHg već svrstava u hipertenziju prvog stepena.
Različite granice ne znače da je jedna vrijednost bezopasna u Evropi, a opasna u Americi. One predstavljaju različite načine procjene rizika i odlučivanja kada treba preporučiti promjenu životnih navika, dodatne preglede ili terapiju.
Jedno mjerenje nije dovoljno za dijagnozu
Krvni pritisak može privremeno porasti zbog stresa, fizičkog napora, kafe, cigareta, bola, nedostatka sna ili uzbuđenja tokom pregleda. Zbog toga se hipertenzija obično ne dijagnostikuje na osnovu jednog rezultata.
Ljekar može preporučiti ponovljena mjerenja kod kuće tokom nekoliko dana, mjerenje na oba ramena ili 24-časovno praćenje krvnog pritiska pomoću holtera.
Posebno je važno obratiti pažnju na prosječne vrijednosti. Ukoliko se kod kuće više puta bilježe rezultati oko ili iznad 135/85 mmHg, potrebno je obratiti se ljekaru radi procjene.
Hipertenzija često ne izaziva simptome
Povišen krvni pritisak često se naziva „tihim ubicom“ jer može godinama postojati bez jasnih tegoba. Osoba se može osjećati potpuno zdravo, iako povišen pritisak postepeno opterećuje srce, krvne sudove, bubrege, oči i mozak.
Glavobolja, vrtoglavica, zujanje u ušima i osjećaj slabosti nisu pouzdan način da se utvrdi da li je pritisak povišen. Jedini način da se vrijednost sazna jeste pravilno mjerenje.
ako se ona najčešće navodi kao poželjna, jedno mjerenje koje je malo više ili niže ne mora automatski značiti da postoji zdravstveni problem.
Kada treba odmah potražiti pomoć?
Ako aparat pokazuje vrijednost višu od 180/120 mmHg, sačekajte nekoliko minuta i ponovite mjerenje. Ukoliko je pritisak i dalje toliko visok, potrebno je hitno kontaktirati zdravstvenog radnika. Ako se istovremeno pojave bol u grudima, otežano disanje, slabost jedne strane tijela, smetnje govora, jaka glavobolja ili promjene vida, odmah pozovite hitnu pomoć.
Kako pravilno izmjeriti krvni pritisak?
Nepravilno sjedenje, razgovor tokom mjerenja ili neodgovarajuća manžetna mogu znatno uticati na rezultat. Da bi mjerenje bilo što pouzdanije:
najmanje 30 minuta prije mjerenja izbjegavajte kafu, energetska pića, cigarete i fizički napor;
ispraznite mokraćnu bešiku i mirujte najmanje pet minuta;
sjedite sa naslonjenim leđima i stopalima ravno oslonjenim na pod;
ne prekrštajte noge i ne razgovarajte tokom mjerenja;
manžetnu postavite na golu nadlakticu, a ruku oslonite u visini srca;
koristite manžetnu odgovarajuće veličine;
uradite dva mjerenja u razmaku od najmanje jednog minuta i zapišite rezultate;
vrijednosti pratite nekoliko dana, najbolje ujutro i uveče.
Šta zapravo znači rezultat 120/80?
Prvi broj predstavlja sistolni pritisak, odnosno pritisak u krvnim sudovima u trenutku kada se srce steže i potiskuje krv. Drugi broj je dijastolni pritisak, koji pokazuje pritisak dok se srce odmara između dva otkucaja.
Vrijednost 120/80 mmHg nije čarobna granica koja dijeli potpuno zdrave od bolesnih ljudi. Ipak, ona ostaje dobar orijentir, dok trajno povišene vrijednosti ne bi trebalo pripisivati isključivo stresu ili godinama.
Redovno mjerenje, pravilna tehnika i razgovor sa ljekarom najbolji su način da se utvrdi da li je pritisak zaista povišen i da li je potrebno liječenje.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za pregled, dijagnozu ili savjet ljekara. Terapiju ne treba uvoditi, mijenjati ili prekidati bez konsultacije sa zdravstvenim radnikom.
