Hrkanje nije uvijek bezazleno: Može biti znak ozbiljnog zdravstvenog poremećaja

Iako je često predmet podsmijeha, hrkanje može biti znak opasnog zdravstvenog poremećaja.

Opstruktivna apneja u spavanju izaziva prekide disanja koji ozbiljno ugrožavaju srce i mozak.

Iako je hrkanje kroz istoriju često posmatrano kao zabavna anegdota ili bračni problem, medicina ga danas posmatra kao potencijalno opasan simptomatološki znak. Pored toga što ukućanima pravi besane noći, preglasno i nepravilno hrkanje može biti glavni pokazatelj opstruktivne apneje u spavanju (OSAS), poremećaja u kojem dolazi do kratkotrajnih prekida protoka vazduha kroz nos i grlo.

\Ugroženi srčani mišić i mozak

Svaki prekid disanja dovodi do pada koncentracije kiseonika u krvi (hipoksije) i naglog skoka ugljen-dioksida. Na ove promjene posebno su osjetljivi srce i mozak:

Dugotrajna apneja i hipoventilacija nose sljedeće rizike:

Povećan krvni pritisak (sistemska hipertenzija)

Pojava srčanih aritmija i rizik od zatajenja srca

Povećan rizik od moždanog udara

Hronični umor i prekomjerna dnevna pospanost

Gubitak koncentracije, razdražljivost i pad efikasnosti u vožnji ili radu

Za razliku od odraslih kod kojih su glavni uzročnici devijacija nosne pregrade, spušteno nepce ili gojaznost, kod djece je hrkanje gotovo uvijek posljedica uvećanih trećih ili nepčanih krajnika, što može dovesti do smetnji u razvoju i hiperaktivnosti.

Kako do dijagnoze i liječenja?

Dijagnostika uključuje detaljan otorinolaringološki pregled, testiranje putem Epvortove ljestvice pospanosti, te polisomnografiju ili somneskopiju u farmakološki indukovanom snu (DISE).

Liječenje zavisi od uzroka i težine poremećaja:

Konzervativne mjere: Regulisanje tjelesne težine, izbjegavanje alkohola i sedativa prije spavanja, spavanje na boku i korištenje nosnih sprejeva.

Aparati i udlage

Čeljusni aparati (MAD) za pomjeranje donje vilice unaprijed ili CPAP maske koje pod pritiskom upuhuju vazduh tokom spavanja.

Hirurški zahvati

Korekcija nosne pregrade, uklanjanje krajnika ili viška tkiva mekog nepca, a u najtežim slučajevima ugradnja stimulatora živca (pejsmejkera za disanje).

Stručnjaci apeluju da se hrkanje ne ignoriše, već da se na vrijeme potraži pomoć ljekara porodične medicine, otorinolaringologa ili neurologa, prenosi Vaše zdravlje.