Manje novca za zdravstvo u FBiH, zavodi upozoravaju na rast troškova

Izmjenama Zakona o doprinosima FBiH, koje su u primjeni od jula 2025, smanjene su zbirne stope doprinosa sa 41,5 na 36 posto. Stopa doprinosa za PIO na teret poslodavca smanjena je za 3,5 indeksnih poena, a za zdravstveno osiguranje za dva poena. Ovo je, zapravo, bio ključni korak federalne Vlade koji je imao podršku svih zainteresovanih strana kako bi se krenulo ka rastrećenju privrede, povećanja konkurentnosti i poticanju zapošljavanja.

Konkretni podaci

Godinu poslije, u pojedinim kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja otvara se pitanje finansijske stabilnosti budući da manji prihodi od doprinosa znače i manje novca od kojih se finansiraju liječenje građana, lijekovi, zdravstvene ustanove... U nekim kantonima, poput Zeničko-dobojskog, još ne mogu govoriti o konkretnim podacima.

Ahmed Kasap, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona, kaže za Oslobođenje da još ne može izlaziti u javnost sa konkretnim podacima, jer u različitim dijelovima godine imaju različite troškove.

- Ali, ono što je evidentno, pored smanjene stope doprinosa, imamo dodatno opterećenje nakon pokretanja stečaja u Novoj željezari Zenica, od koje smo imali godišnje uplatu oko 6,5 miliona KM obaveza. I pored toga, nemamo poteškoća u pružanju zdravstvenih usluga stanovništvu i nadam se da ih neće biti. Mislim da ćemo tek iduće godine osjetiti posljedice stečaja u NŽZ-u. Na kraju godine možemo imati problem sa poslovanjem, odnosno pitanje je da li ćemo poslovati pozitivno ili negativno i to je ono na šta nam stečaj može utjecati. Već smo počeli sa izradom finansijskog plana za iduću godinu i moramo drugačije razmišljati. Gledamo na kojim ćemo stvarima morati štedjeti, odnosno usluge na kojim bismo možda morali štedjeti, ako se ovaj trend nastavi, ističe Kasap.

Smatra da bi najbolje bilo da se i Federacija BiH povede činjenicom koja je već urađena u manjem bh. entitetu, gdje su topli obrok dodali u minimalnu platu i gdje se plaćaju puni doprinosi na topli obrok.

- Samim tim i ljudi idu manje na bolovanje, a s druge strane dobit ćemo još doprinosa za zdravstvo i za PIO, zaključuje Kasap.

Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo je tokom prve polovine ove godine, na osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje prikupio 347 miliona KM, što je za 3 posto, odnosno 10 miliona KM manje u odnosu na isti period lani.

- To je direktna posljedica izmjene Zakona o doprinosima FBiH. Umanjeni prihodi ne predstavljaju gubitak Zavoda, s obzirom na to da je odgovornim upravljanjem novcem građana umanjenje prihoda nadomješteno iz sredstava ZZO KS-a. Pri tome se dostignuta prava osiguranika nisu umanjila ni po jednom osnovu. Dugoročno gledano, bilo bi poželjno da se pronađu novi, dodatni načini finansiranja, kao što je, naprimjer, ideja da se dio ostvarenih prihoda na osnovu akciza na duhanske proizvode preusmjeri u zdravstvene sisteme. Posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da konstantno rastu troškovi zdravstvene zaštite u pogledu plaća zaposlenih u zdravstvu, potrošnog materijala ili lijekova, govori nam Nihad Sadiković, stručni savjetnik za informisanje ZZO KS-a.

Federalna zastupnica i članica Odbora za zdravstvo Mara Đukić kaže za naš list da, bez obzira na sve što se dešava, pacijenti ne smiju trpjeti.

- Činjenica da su doprinosi smanjeni znači prilično manje novca u kantonima. Najviše će stradati oni kantoni koji u biti imaju najniža primanja, gdje spada i SBK, odakle sam ja i znam da pacijenti iz tog kantona imaju najmanje mogućnosti i najmanje novca za raspolaganju za liječenje. Činjenica je da ni ranije nije bilo dovoljno novca, na što je uticao niz faktora. Potrebno je smanjiti sivu ekonomiju i poslodavci treba da plaćaju doprinose za svakog radnika koji radi. Treba povećati broj zaposlenih, jer na taj način možemo popunjavati fond, otvaranjem preduzeća, širenjem djelatnosti... Poboljšanje ekonomskog standarda u svakom smislu bi to nadomjestilo, ističe Đukić.

Mara Đukić: Pacijenti su na prvom mjestu

Skupe nabavke

Kaže da naš zdravstveni sistem nije racionalan.

- Apsurdno je da u jednom kantonu imamo tri, četiri male bolnice koje ne mogu da zadovolje sve potrebe pacijenata. Bolje je u tom slučaju napraviti specijalnu bolnicu za određena oboljenja kao što je, recimo, plućna bolnica u Travniku. Potrebna je i racionalizacija zdravstvenog kadra. Imamo veliki broj zaposlenih u zdravstvenom sistemu, a najmanje je ljekara. Moramo racionalizirati i potrebe zdravstvenih ustanova u pogledu lijekova, medicinske opreme, tako da bih, recimo, razmišljala u pravcu centralizovanja određenih nabavki, da ne ide svako za sebe, zaključuje Đukić.