Hoće li politički sporovi blokirati projekat Južne interkonekcije?

Realizacija Južne interkonekcije našla se u sjeni sporova o državnoj imovini i tvrdnji da bi BiH kroz budući ugovor mogla biti obavezana na kupovinu unaprijed određenih količina plina. Dok dio javnosti upozorava na moguće dugoročne rizike takvog aranžmana, zagovornici projekta poručuju da ne treba blokirati investiciju koja je već ušla u završnu fazu pripreme.

Energetski stručnjak Edhem Bičakčić smatra da projekat ne treba dovoditi u pitanje.

Rok do 2027.

- Moj stav je apsolutna podrška ovome projektu po koncesionom modelu. Podvlačim ovo po koncesionom modelu, gdje američki investitor obezbjeđuje finansiranje, pa poslije i korištenje gasa, od čega najveći dio ide za tri ili četiri elektrane na gas koje su najveći i potrošači, kaže Bičakčić.

Osvrnuo se i na spekulacije da bi Bosna i Hercegovina kroz budući ugovor mogla biti obavezana na kupovinu određenih količina gasa tokom dužeg perioda.

- S obzirom na to da njime upravlja američki investitor, mi se na to ne možemo obavezivati i ne mislim da to i traže, rekao je Bičakčić.

Govoreći o mogućnosti da se BiH dugoročno obaveže na određene količine gasa u situaciji kada bi se tržišne okolnosti mogle promijeniti, uključujući eventualni povratak jeftinijeg gasa, Bičakčić podsjeća na odluke Energetske zajednice.

- Što se tiče tih takvih kalkulacija, treba računati sa tim da je odluka Energetske zajednice u Evropi da sa koncem 2027. godine prestane korištenje ruskih energenata, kaže Bičakčić.

Navodi da bi se taj rok eventualno mogao neznatno produžiti, ali da će se tržište snabdijevati iz drugih izvora, uključujući Azerbejdžan, Tursku, Grčku i LNG terminale.

- Dakle, mi ćemo poštivati tržišna pravila, a možemo se obavezati na potrošnju onoliku kolika je danas, računajući samo minimalan razvoj za koji postoji uslov, rekao je.

Osvrćući se na zahtjeve koji se dovode u vezu s realizacijom projekta, Bičakčić je ocijenio da se dijelom radi o političkim manipulacijama.

- Neki misle da treba ucijeniti Amerikance sa donošenjem zakona o državnoj imovini. Mislim da nismo taj kapacitet da bilo čime ucjenjujemo Amerikance i dovedemo u pitanje ovaj projekat koji je pred realizacijom, ističe Bičakčić.

Azrudin Husika, profesor sa Mašinskog fakulteta UNSA, ističe da je opravdan zahtjev investitora ko god on bio.

- Neće nijedan investitor napraviti bilo kakvu infrastrukturu koja u svojoj eksploataciji neće biti u potpunosti iskorištena. I najveći rizik za investitora u ovakvom projektu jeste da plinovod ne bude iskorišten prema onom projektnom kapacitetu i da bude ili djelomično tokom godine ili neuravnoteženo, pa da imamo potrebe zimi, a da, recimo, tokom ljeta ta potrošnja bude jako mala, kaže Husika.

Ističe da je cijela priča o Južnoj interkonekciji pokrenuta bez prethodne analize stvarnih potreba Bosne i Hercegovine za prirodnim plinom. Navodi da nikada nije precizno utvrđeno koliko bi se plin koristio u industriji, koliko za proizvodnju struje, a koliko u sistemima grijanja.

Podsjetimo, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić je po usvajanju Zakona rekao da slijedi jedan od najvažnijih koraka - potpisivanje ugovora između Vlade FBiH i investitora u kojem će biti precizirana prava i obaveze obje strane u pogledu realizacije projekta. Jedna od faza podrazumijeva ishodovanja potrebnih dozvola, rješavanja imovinskopravnih odnosa i eksproprijacije zemljišta, a zatim i same izgradnje.

No, državni poslanik Saša Magazinović izjavio je da će se sporazumi, uključujući i one vezane za Južnu interkonekciju, potpisivati tek nakon što budu ispoštovani prethodno dogovoreni koraci.

- Ono što je možda najvažnije reći je da će se određeni sporazumi, uključujući i one vezane za projekat Južne interkonekcije, kada i ako dođe do njihovog potpisivanja, desiti tek onda kada budu ispoštovani prethodni koraci koji nisu nikakvo uslovljavanje ili prijetnja, nego isključivo dogovoreni zajednički koraci na zaštiti interesa naše države, ali i zajedničkih interesa BiH i ključnih međunarodnih partnera, naveo je Magazinović.

Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić otišla je korak dalje te pozvala da se ne ratifikuje međudržavni sporazum s Hrvatskom o Južnoj interkonekciji, kao ni da FBiH potpisuje sporazum s američkim investitorom dok ne budu poznati stavovi američke administracije o pitanjima OHR-a i državne imovine.