38. salon mladih: Nostalgija za prošlošću

Zagrebački Salon mladih je najveća i najdugovječnija izložbena manifestacija u Hrvatskoj gdje su mladi umjetnici do 35 godina. Ovogodišnje 38. izdanje Salona mladih održano je od 3. do 27. prošlog mjeseca na pet zagrebačkih lokacija. Organizator ove izuzetno popularne bijenalne manifestacije je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Grada Zagreba, te niza partnera i sponzora.

Salon mladih dosad je predstavio preko 3.500 umjetnika. Najnovije izdanje bazirano je na tri zasebna izložbena programa. Glavna tema Salona ove godine je Anemoia. Radi se o istoimenom kustoskom konceptu Darija Vugera i Mirana Blažeka u sklopu kojeg se predstavljalo 39 mladih umjetnika.

Čežnja za prošlosti

Izložba je održana u impresivnom ambijentu zagrebačkog Oktogona. Ovaj atraktivan prostor u samom centru Zagreba ujedno je i dio izlagačkog prostora Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, koji je trenutno zatvoren za javnost zbog obnove nakon potresa. Izložba u Oktogonu nazvana je polazišnom točkom ovogodišnjeg programa koji se bavi odnosom prema prošlosti, sjećanju i vremenu u digitalnom dobu, Anemoia polazi od nostalgije za prošlošću koju nikad nismo proživjeli – osjećaja koji je u digitalnom dobu postao sve prisutniji, poručuju organizatori.

Segment manifestacije pod nazivom Situacija “Salon mladih pt.2”, prema kustoskoj koncepciji Antuna Sekulića, predstavio je radove 29 umjetnika na četiri gradske lokacije: Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Galeriji Kamba, Studio-galeriji Klet i Autonomnom kulturnom centru Attack. Treći programski segment je naslovljen sa Venientes (oni koji dolaze; op. a), održan je u Galeriji 112, a riječ je o izložbi nagrađenih studenata zagrebačke Akademije kustosice Korane Littvay.

Cilj Salona mladih je prepoznati nadolazeća imena, omogućiti prvo predstavljanje, pružiti priliku za razvoj i potaknuti veću vidljivost novih tendencija u suvremenoj umjetnosti u javnom prostoru, kažu iz HDLU-a. Bijenalni karakter manifestacije i fokus na umjetnicima do 35 godina učinili su Salon važnim mjesto susreta novih umjetničkih praksi, autora i ideja na domaćoj likovnoj sceni, ističu. Salon otvara prostor za eksperiment, razmjenu i afirmaciju novih umjetničkih pozicija, istodobno povezujući umjetnike s publikom i širom kulturnom scenom, naglašavaju iz ove najveće domaće asocijacije likovnjaka.

Glavna tema centralne izložbe u Oktogonu je gorespomenuta Anemoia. Koncept je odabran na javnom natječaju HDLU-a, o izboru je odlučivao Organizacijski odbor Salona: Tomislav Buntak, Josip Zanki, Ida Blažičko, Fedor Fischer, Vida Meić i Romana Nikolić. Autor koncepta je Dario Vuger, docent na Katedri za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, kustos i fotograf. Prema službenoj biografiji diplomirao je filozofiju, povijest umjetnosti i muzeologiju na zagrebačkom Filozofskom faksu, doktorirao u Ljubljani.

“Zašto volimo prošlost? Što je u prošlom vremenu bolje nego u onome u kojm se sada nalazimo? Je li to upravo zato što je prošlo?”, započinje autor svoj tekst koncepta izložbe “Anemoia”. “Cilj je ove izložbe bio pokušaj obuhvaćanja likovnih, multimedijskih, plastičkih, kao i postdigitalnih praksi koje zajedno uzete i predstavljene u jedinstvenom, premda kudikamo kakofoničnom sklopu, čine cjelinu koju smo, u skladu s definicijom neologizma Johna Koeniga fenomenski opisali oblikom Anemoje – nostalgičnim sklopom koji aktivno čezne za virtualnom, sintetičkom i nikad proživljenom prošlošću”, objašnjava među ostalim.

“Anemoia nije odgovor niti tema, već način na koji se umjetnička praksa odnosi prema prošlosti, ne više faktualno, nego artefaktualno u smislu artificijelnosti, odnosno umjetnosti, čime zatvaramo taj začarani krug”, navodi Vuger u tekstu. Dio lokalnih medija za centralnu izložbu Salona mladih piše: “Čežnja za prošlosti”. Kustosi glavne bijenalske izložbe u Oktogonu su Miran Blažek, Dario Vuger i Leandra Agazzi. Kustos Miran Blažek (Osijek, 1983) diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Likovnoj akademiji, dobitnik je nagrade “Radoslav Putar” (2012) za najbolje domaće umjetnike do 40 godina.

Spomenuti kustoski tim je također, uz Martinu Miholić, Graftona Tannera i Josipa Zankija, birao radove za glavnu izložbu Salona prema konceptu Darija Vugera. Na javni natječaj HDLU-a za sudjelovanje je pristiglo oko 130 prijava iz cijele Hrvatske. Na centralnoj izložbi u Oktogonu, gdje je stvarno pokazano sve moguće što se može vidjeti na suvremenoj art sceni, uz 39 umjetnika izlaže po pozivu njih još šestero, među njima i izuzetno darovit i maštovit Leo Pavlović iz Novske. Slikar koji igra folklor u nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Obožavana Slavonija je Leova najveća inspiracija. Prije dvije godine je još kao diplomac osječke Akademije za umjetnost i kulturu govorio za subotnji dodatak Oslobođenja Pogledi, prognozirali smo mu blistavu budućnost u artu. Diplomirao je u međuvremenu s pohvalom Cum Laude, Leo je zaista umjetnik kojeg se pamti bez obzira na sve kombinatorike kustosa.

Poseban programski segment Salona: međunarodna konferencija “Bilo jednom u povijesti...” koja aktualizira pitanje načina na koji “duboka prošlost o kojoj znamo razmjerno malo, oblikuje suvremenost”, uz linkove između paleontologije, vizualne kulture i suvremenih načina promišljanja prošlosti. Stižemo do programa Situacija, tj. “Salona mladih pt.2”. Kao što sam naziv kaže, radi se o programu bez zadane teme. Navodno Situacija uključuje autore koji se “nisu uklopili” u centralnu izložbu, ali zaslužuju pozornost. Među njima su i vrlo poznata imena poput 25-godišnjeg Zagrepčanina Bartola Galovića, koji je tek završio Likovnu akademiju i odmah po pozivu ove godine izlagao na 8. bijenalu slikarstva u Zagrebu, zajedno s akademicima. Ili Luisa Pascu (Beč, 2000) koja također nakon završene zagrebačke Likovne akademije već ima hrpu samostalnih izložbi i postaje značajno ime na suvremenoj domaćoj likovnoj sceni.

Kustos Situacije Antun Sekulić (Zagreb, 2000) diplomirao je prošle godine kiparstvo na zagrebačkoj Likovnoj akademiji. O ulozi kustosa kaže: “Želim spojiti različite, pa i nekonvencionalne pristupe i stvoriti prostor u kojem mjesto susreta, druženja i gledanja umjetnosti postaje jedno te isto mjesto. Ne želim da se ondje morate osjećati kao da nešto morate razumjeti da biste mogli sudjelovati, zato ovaj put za sve vas imamo nešto posebno.”

Među ostalim, posebno jest to što se Situacija odvijala u specijalno postavljenim šatorima koji se, kako se pojašnjava, izmještaju iz uobičajenih galerijskih prostora i otvaraju prema različitim publikama i kontekstima grada. Tako ide objašnjenje: fizičkim izmještanjem radova iz galerijskih prostora mijenja se i vizura iz koje ih promatramo, kao i odnos između rada, autora, publike i prostora u kojima se susret odvija, dok Salon mladih proširuje u iskustvo susreta s umjetnicima, njihovim radovima, drugim posjetiteljima i samim gradskim prostorom.

U sklopu Situacije na Akademiji likovnih umjetnosti održana su tri glazbena programa: DJ set Soma sexuality, Karaoke night i nastup tamburaškog sastava “Uzorni”. Ovi programi, ukazuju organizatori, nadovezuju se na koncepciju Situacije, kao prostoru susreta umjetnika, publike i različitih oblika kulturne produkcije i to izvan uobičajenih galerijskih formata.

Program Salona Venientes svojedobno je osmislio vrhunski kipar i profesor na Akademiji pok. Slavomir Drinković. Riječ je o programu u kojem se tradicionalno predstavljaju radovi najboljih diplomaca svih odsjeka zagrebačke Likovne akademije, nagrađenih za izvrsnost tijekom studija. Dosad ih je na ovaj način predstavljeno preko 300, a ove godine to su: Antonela Beli, Ivana Stambolija, Kristina Novosel i Kristijan Popović. Kustosica je povjesničarka umjetnosti Korana Littvay, voditeljica fundusa umjetnina i zbirke studentskih radova Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

72 umjetnika

Finale programa Situacija smješteno je u Studio-galeriji Klet, naziv je Recap i donosi radove autora koji su najviše impresionirali publiku. Finale kompletnog Salona mladih su tradicionalne nagrade dodijeljene u službenoj konkurenciji, odnosno umjetnicima koji su svoja djela pokazali u Oktogonu na tematskoj izložbi Anemoia. O nagradama je odlučivao žiri u sastavu: Maja Rožman, Ivan Fijolić, Ana Škegro, Tea Hatadi i Pavle Pavlović.

Erste Grand Prix 38. izdanja Salona i 3.000 eura osvojio je Svan Radulović Matica za rad “III” koji, prema obrazloženju žirija, osobno iskustvo i arhivu uspijeva prevesti u prostorno preciznu i vizualno snažnu instalaciju u kojoj slike, predmeti, arhitektura i svjetlo funkcioniraju kao jedinstvena cjelina. Druga nagrada Salona 2.000 eura dodijeljena je Leu Subanoviću za rad “Živim na internetu”, za koji žiri navodi da pitanje vremena ne svodi na nostalgiju ili citiranje prošlosti, već ga prenosi na problem prisutnosti, pamćenja i trajanja u digitalnom dobu. Treću nagradu Salona i 1.000 eura osvojio je Mateo Sito za rad “Kamen zaglavni”.

Nagrada Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu, kao i Nagrada zagrebačke Galerije Kranjčar pripale su Nikoli Pjevačeviću za isti rad “Simbol vjere, stanje vjere, sudbina vjere”. Nagrada Muzeja moderne i suvremene umejtnosti u Rijeci dodijeljena je Matei Šiprak za prostornu instalaciju “Uno”. Stručni žiri Kontrapunkt nagrade anonimnog filantropa “Vladimir Dodik Trokut – Iva Vraneković (umjetnici umjetniku)” odlučio je dodijeliti tri jednakovrijedne nagrade u iznosu od 2.222 eura: Manueli Pauk za rad “Hekatina ležišta”, Hrvatskom kulturnom centru – Zakladi “Antun Gustav Matoš” u Beogradu i svim autorima koji su ove godine sudjelovali na Salonu mladih, što znači da se nagrada dijeli između 72 umjetnika čija su djela predstavljena u sva tri programska segmenta.