Šest decenija “Zvjezdanih staza”: Pravednost i poštovanje Drugih

Prva epizoda SF serije “Star Trek”, odnosno, u našem prevodu, “Zvjezdane staze” emitovana je 8. septembra 1966. na NBC-u, što će reći oko 3 godine prije nego što su ljudi napravili onih par koraka na Mjesecu. Danas se taj datum među fanovima obilježava kao godišnjica “Zvjezdanih staza”.

Dijalog sa Drugim

Serija je stekla kultni status te su nakon originalne serije - sa kapetanom Kirkom, Spockom, Suluom, Uhurom, McCoyem i Scottyjem - uslijedili i spin-offovi “The Next Generation”, “Deep Space Nine”, “Star Trek: Voyager”, “Star Trek: Enterprise”, neslavni “Star Trek: Discovery” i, naravno, “Picard”, koji je bio povratak na nekoliko dragih karaktera iz serije “The Next Generation” i druge, te čak 13 filmova te nekoliko animiranih serija.

Kada posmatramo starije sezone “Zvjezdanih staza”, posebno one originalne serije, sa ove tačke gledišta, neke stvari nam se mogu učiniti naivnim. Međutim, odličan scenarij i postojanje vizije održali su seriju sve do danas, pa tako 2027. očekujemo novi spin-off.

Ono što je fascinantno u seriji, jeste to da su tvorci serije, sa Gene Roddenberrijem na čelu, u doba rata u Vijetnamu stvorili seriju u kojoj unija planeta, Federacija, ima mirovnu i istraživačku misiju, dakle, ne vrše invazije novih svjetova, nego pokušavaju stvoriti dijalog sa onim saidovskim Drugim.

U isto vrijeme kada u SAD rasne tenzije prijete bezbjednosti, tek godinu nakon istorijskog marša Selma-Montgomery, Roddenberry stavlja jednu crnkinju, Nichelle Nichols, u prvu postavku i daje joj nemalu ulogu u seriji.

Prva stvar koju treba jasno reći za “Zvjezdane staze” jeste da je to bila društveno angažirana serija. U svim sezonama i filmovima. Upravo od uzimanja Afroamerikanaca u seriju, preko čuvenog međurasnog poljupca Kapetana Kirka i Uhure i to 1968. tek godinu nakon što je ukinuta zabrana međurasnih brakova odlukom Vrhovnog suda SAD-a. Ovo nije prvi takav poljubac na ekranima, ali je prvi koji je bio predviđen scenarijem.

Epizoda “Let That Be Your Last Battlefield” govori o dvojici pripadnika iste vrste koji se mrze jer im je koža različito obojena s lijeve i desne strane. To je vrlo direktna alegorija rasizma i apsurda rasne mržnje.

“Zvjezdane staze” su se borile protiv segregacija, pa i kolonijalizma, za otvorenost prema drugim kulturama, ali recimo u Deep Space 9 (DS) serijalu osuđen je i genocid, te potlačivanje drugih, imperijalizam, vojna okupacija koju su Kardašijanci proveli nad Bajorancima. Ovo je ujedno najmračniji narativ unutar univerzuma “Zvjezdanih staza”.

Vrlo je značajan i film “Star Trek IV: The Voyage Home”, koji se osvrće na ekološku katastrofu i ugrožavanje biodiverziteta te ugrožene vrste.

U epizodi “The Measure of a Man” Data, android, postaje predmet sudskog spora: ima li on pravo da odlučuje o vlastitom životu ili je samo vlasništvo Federacije? To je izuzetno snažna priča o ljudskim pravima, autonomiji i opasnosti da institucija nekoga proglasi “stvari”.

Traženje ljudskosti

“Star Trek” je odavno prestao biti samo naučna fantastika. Neke njegove “nemoguće” tehnologije danas već postoje, makar u skromnijem obliku. Tablet i telefoni preko kojih možemo imati videopozive postali su naša svakodnevica, a univerzalni prevodilac dobija svoju stvarnu verziju kroz AI i Google prevodioce, doduše, još uvijek ne sasvim pouzdane jer znaju dobrano skratiti i prepričati tekst.

Tu su i glasovni asistenti nalik brodskom računaru, biometrijski skeneri, 3D printeri koji podsjećaju na replikatore, čak se radilo i na 3D printanju hrane. Bilo je i eksperimenata sa “teleportacijom” - iako sada teleportujemo samo kvantna stanja, a ne ljude.

“Star Trek” nije uvijek tačno predvidio tehnologiju. Ali je nevjerovatno dobro predvidio smjer u kojem će čovjek pokušati da je razvija. Imamo i virtual reality koji donekle podsjeća na holodeke iz “Zvjezdanih staza”, a vrlo je koristan u edukativnim aktivnostima. Imamo i gejmifikaciju realnosti, poput priča u holodeku.

Ipak, čini se da je humanistička strana serije, traženje ljudskosti, pa čak i u Dati, koji je AI humanoidni robot, traženje pravednosti i poštovanja prema drugim kulturama na raznim nivoima napredovanja ključna poruka i naslijeđe ovog pop-fenomena.