Djetetu do 16 godina i ne trebaju mreže
Zabrana na sate skrolanja je opravdana
Novi zakon EU uvodi stroga dobna ograničenja i potpunu zabranu pristupa društvenim mrežama za najmlađe. Ova mjera predstavlja jedan od najodlučnijih koraka Evropske unije s ciljem povećanja sigurnosti i zaštite djece u digitalnom svijetu. Pravila su jasna, poručuju iz Evropske komisije. Sada je važno slijediti ih.
Blokiranje nepoznatih
Pravila i ograničenja prema EU Kids Actu za mlađe od 13 godina vežu se za potpunu zabranu pristupa klasičnim društvenim mrežama. Dozvoljene su samo strogo prilagođene videousluge preko računa roditelja i to najviše sat dnevno.
Djeca od 13 do 15 godina ne mogu otvarati lične profile. Mogu koristiti samo takozvane mini račune koje postavljaju i nadziru roditelji, uz vremensko ograničenje od maksimalno sat dnevno. Tinejdžeri od petnaest do osamnaest godina mogu samostalno otvarati račune, ali platforme moraju garantovati “siguran dizajn”. To podrazumijeva gašenje algoritama koji stvaraju zavisnost, zabranu beskonačnog skrolovanja, ukidanje noćnih obavještenja (push-notifikacija) i blokiranje poruka od nepoznatih osoba.
Dalibor Tanić kao roditelj kaže da je kompleksno pitanje kontrolisanja djetetovog vremena na društvenim mrežama, s obzirom na to da postoji dio dana kada roditelji jednostavno nemaju uvid u njihove aktivnosti.
- Trendovi koji postoje su štetni, pogotovo kada govorimo o TikToku. Ne znam jesu li ponovo aktuelni ti izazovi koji su bili, pa je bilo slučajeva i po našim školama... To je, kada govorimo o negativnim trendovima, vrlo loše i može uticati na njih i na nas, naravno, a s druge strane, veći dio vremena se provodi na društvenim mrežama, rekao nam je Dalibor Tanić, član Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.
Psiholozi postavljaju pitanje šta će uopšte dijete do trinaest godina na društvenim mrežama.
- Adolescenti od 14 do 15 godina uredu, ali šta će dijete od 13 godina samo na TikToku da skrola i da jednostavno sam sebi stvara adrenalin skrolanjem bez uvida u ono što gleda, govori nam psiholog Nermina Vehabović-Rudež, dodajući bez dileme da je korištenje mreža bez ikakve zabrane definitivno štetno.
- Kada se nađemo u ovakvom vremenu, u kojem imamo nasilje, razne psihičke smetnje kod djece, izolaciju socijalnih kontakata, zapravo to je nužna mjera. Nažalost, mora postojati takva mjera, pojasnila je Vehabović-Rudež.
Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet BiH smatra da edukacija mora biti temelj svakog rješenja. Bilo bi dobro imati zabrane. Podržava odluke Evrope da stane ukraj negativnim posljedicama društvenih mreža.
- Sama zabrana kao zabrana može imati pozitivan efekat, jer će djeca imati manje dodira sa neprimjerenim sadržajem, sa predatorima i slično, dok s druge strane kontraefekat može biti taj da će djeca koja su navikla da koriste društvene mreže, nažalost, pronaći način da zaobiđu te zabrane, da slažu godine ili da koriste neke druge platforme koje su manje regulisane, pojašnjava Pejdah.
Rasprava o društvenim mrežama sve se manje svodi samo na pitanje vremena koje djeca provode pred ekranom. U fokusu su zaštita od neprimjerenih sadržaja, online nasilje i digitalna pismenost.
Veći nadzor
- Kada govorimo o mlađim od trinaest godina, nije preporučljivo da koriste društvene mreže, tako da nije preporučljivo ni roditeljima da im pomažu. A kada govorimo o maloljetnicima od 16 do 18 godina, savjetujemo roditelje da trebaju da imaju veću kontrolu nad tim šta rade, s kim su, ko su im prijatelji, da se stave ograničenja aplikacija koliko se dnevno mogu koristiti, rekao nam je Pejdah.
Predsjednica Evropske komisije jasno je dala do znanja da se pristup tehnološkim gigantima mijenja, te da se teret dokazivanja prebacuje na same platforme. Ubuduće će upravo društvene mreže morati dokazati evropskim regulatorima da su njihove usluge sigurne za korištenje prije nego što im se odobri rad. Dok se u BiH usaglase četiri krivična zakona - na državnom, entitetskom i nivou Brčko distrikta - koji nisu usklađeni i harmonizovani ni horizontalno između sebe ni vertikalno s konvencijama koje je ratifikovala, moraće se više raditi na edukaciji i prevenciji.