Stomak vam je stalno nadut? Uzrok može biti stres, a ne hrana

Mnogi ljudi koji se često suočavaju s nadutošću stomaka pokušavaju riješiti problem promjenom ishrane. Nerijetko iz jelovnika izbacuju gluten, mliječne proizvode ili određene vrste povrća, a često posežu i za raznim biljnim čajevima. Ipak, uprkos tim promjenama, neprijatan osjećaj nadutosti često i dalje ostaje.

Razlog za to može biti činjenica da probavni sistem ne reaguje samo na hranu, već i na stanje nervnog sistema. U velikom broju slučajeva nadutost nije uzrokovana samim namirnicama, već stresom koji utiče na proces varenja.

Nemojte riskirati

Koliko dugo možete čuvati kuhanu piletinu u frižideru? Stručnjaci dali odgovor

Kako stres utiče na varenje

Stalna nadutost stomaka može se javiti kada hronični stres aktivira simpatički nervni sistem. To je dio nervnog sistema koji je zadužen za reakcije u situacijama koje tijelo doživljava kao potencijalnu prijetnju. U takvim trenucima organizam se fokusira na preživljavanje, a manje na varenje. Krv se povlači iz digestivnog sistema i preusmjerava prema mišićima, dok želudac smanjuje proizvodnju enzima i želudačne kiseline potrebne za razgradnju hrane.

Zbog toga čak i lagan obrok može izazvati osjećaj težine i pritiska u stomaku. Hrana koja nije potpuno svarena prolazi kroz crijeva i postaje pogodna podloga za razmnožavanje bakterija koje stvaraju gasove. Upravo ti gasovi dovode do nadutosti i napetosti u stomaku.

Veza između mozga i crijeva

Mozak i crijeva stalno komuniciraju putem takozvanog vagusnog nerva. Kada smo pod stresom, u žurbi ili zabrinuti, organizam takvo stanje često tumači kao signal opasnosti. U tom trenutku proces varenja se usporava ili gotovo potpuno zaustavlja. Hrana tada duže ostaje u želucu i može početi da fermentira, što dodatno doprinosi stvaranju gasova i osjećaju nadutosti.

Istraživanja su pokazala da dugotrajan stres može usporiti rad crijeva i povećati osjetljivost na gasove. Zbog toga i manji obroci mogu izazvati neprijatan osjećaj punoće u stomaku.

Brzo jedenje pogoršava problem

Još jedan čest uzrok nadutosti je brzo jedenje. Kada jedemo u žurbi, često nesvjesno gutamo veću količinu zraka. Ovo stanje naziva se aerofagija. Osobe koje su pod stalnim stresom posebno su sklone gutanju zraka tokom jela ili pića. Kao rezultat toga, stomak može biti ravan ujutro, dok se tokom dana nadutost postepeno povećava. Do večeri stomak može postati tvrd i napet.

U takvim situacijama dugotrajno izbacivanje određenih namirnica iz ishrane često ne donosi trajno olakšanje, jer se pravi uzrok problema ne nalazi u hrani, već u načinu na koji tijelo reaguje na stres.

Jednostavna tehnika disanja prije obroka

Jedan od načina da pomognete varenju jeste da prije jela smirite nervni sistem. To se može postići jednostavnom vježbom disanja. Polako udahnite kroz nos brojeći do četiri. Zatim kratko zadržite dah, pa lagano izdahnite. Ovu vježbu ponovite tri puta prije početka obroka.

Na taj način aktivira se parasimpatički nervni sistem, koji organizmu šalje signal da je bezbjedno i da može započeti proces varenja.

Obratite pažnju na način jedenja

Pored disanja, važan je i tempo obroka. Nakon svakog zalogaja pokušajte spustiti viljušku na sto i jesti sporije. Hranu dobro sažvaćite dok ne postane gotovo tečna u ustima. Time značajno olakšavate rad želucu. Također je korisno izbjegavati stresne ili emotivno teške razgovore tokom obroka. Čitanje poslovnih poruka, gledanje negativnih vijesti ili rad za stolom može održavati tijelo u stanju napetosti.

Kada god je moguće, pokušajte jesti u mirnoj i opuštenoj atmosferi. Takve male promjene često mogu napraviti veliku razliku i pomoći da probavni sistem ponovo funkcioniše pravilno.