Recite joj zbogom: Ovo su četiri naučno dokazana načina da izbjegnete prehladu ove zime
Reagujte na vrijeme/FreePik
Kako je zima već počela, stigao je i uobičajeni val prehlada i gripa, pa je sada pravo vrijeme da razmislimo kako da zaštitimo sebe i druge. Već znate uobičajenu priču: često perite ruke, pokrivajte usta pri kašljanju i kihanju, ne dodirujte lice, provjetravajte zatvorene prostore, ostanite kod kuće ako se ne osjećate dobro i primite vakcinu protiv gripa.
Međutim, pored ovih dobro poznatih preporuka, postoje i korisni koraci za koje možda niste znali. U nastavku su najnovija saznanja i manje poznate strategije koje vam mogu pomoći da vi i vaša porodica lakše prebrodite sezonu prehlada i gripa.
Vlažnost zraka je ključna
Opšte je poznato da provjetravanje prostora smanjuje širenje virusa prehlade i gripa. Ono što se često zanemaruje, a jednako je važno, jeste vlažnost zraka. Istraživanja pokazuju da virusi gripa duže opstaju u suhom zraku, zbog čega epidemije često dostižu vrhunac zimi, kada centralno grijanje isušuje naše domove i radna mjesta.
Niska vlažnost također uzrokuje da sitne kapljice koje izdišemo isparavaju i postaju još sitnije čestice, koje mogu duže lebditi u zraku i putovati na veće udaljenosti, dajući virusu više prilika za širenje. Suh zrak dodatno slabi prirodnu odbranu organizma jer isušuje zaštitnu sluznicu u očima, nosu i grlu, što otežava uklanjanje klica i povećava rizik od infekcije, a također pogoršava simptome poput kašlja, bola u grlu i zapušenog nosa.
Dokazi pokazuju da održavanje vlažnosti zraka u zatvorenom prostoru u zlatnoj sredini, između 40 i 60%, čini okruženje nepovoljnim za viruse i pomaže disajnim putevima da ostanu vlažni i spremniji za borbu protiv infekcija.
Iako je važno provjetravati prostorije u kojima boravi više ljudi, zimi se često unosi hladan i suh zrak koji dodatno snižava vlažnost. Naučnici preporučuju balans između svježeg zraka i odgovarajućeg nivoa vlažnosti, a najefikasniji način za povećanje vlažnosti zraka jeste korištenje ovlaživača, posebno onih sa kontrolom nivoa vlage.
Mit o vježbanju
Decenijama je postojalo uvjerenje da sportovi izdržljivosti privremeno oslabljuju imuni sistem i povećavaju rizik od bolesti. Međutim, 2018. godine dr. John Campbell, profesor na Fakultetu za zdravlje Univerziteta u Bathu, pokazao je suprotno. Njegova istraživanja su pokazala da vježbanje zapravo može ojačati imunitet.
„Tokom intenzivnog vježbanja broj imunih ćelija u krvi privremeno se povećava. Nakon treninga, njihov nivo pada ispod početne vrijednosti, što se ranije smatralo ‘otvorenim prozorom’ za infekcije“, objašnjava Campbell.
„Sada znamo da te ćelije nisu izgubljene. One se zapravo premeštaju u tkiva koja su podložnija infekcijama, poput pluća, gdje aktivno traže uzročnike bolesti. To znači da vježbanje može unaprijediti rad imunog sistema.“
Aerobne aktivnosti poput trčanja ili brzog hodanja poboljšavaju cirkulaciju imunih ćelija, dok trening snage oslobađa proteine koji podržavaju imuni sistem. Kombinacija oba tipa vježbanja pruža najbolju zaštitu.
Vitamin D umjesto C
Iako vitamin C može blago skratiti trajanje bolesti, nema dovoljno dokaza da sprječava obolijevanje. Vitamin D, s druge strane, dokazano jača imunitet. Čak 18% odraslih između 19 i 64 godine ima manjak vitamina D. Preporučuje se dnevni dodatak od 10 mikrograma vitamina D tokom „oblačnih“ mjeseci, od oktobra do marta.
Postoje dva oblika vitamina D: D2 i D3. Istraživanja pokazuju da D2 može smanjiti nivo D3, oblika koji tijelo koristi za jačanje imunog sistema. D3 aktivira korisne gene koji jačaju antivirusnu i antibakterijsku odbranu, dok D2 nema isti efekat.
Vakcina protiv gripa nije samo za starije
Čest mit je da vakcina protiv gripa treba samo starijima ili hronično bolesnima. Grip može pogoditi svakoga, uključujući zdrave odrasle, a deca su najčešći prenosioci. Djeca mlađa od pet godina imaju visoke stope hospitalizacije zbog gripe, jer imuni sistem još nije potpuno razvijen, a disajni putevi su uži i podložniji komplikacijama poput bronhitisa i upale pluća, piše Nova.rs.
