Proširenje EU na sjever pomoglo bi Balkanu
Austrijanci su otvoreniji za proširenje EU na sjever/Zhang Xiaoyu
Tokom nedavne posjete našoj zemlji predsjednik Austrije Alexander van der Bellen poručio je da je njegova zemlja prijatelj i snažan zagovornik pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Naglasio je da je integracija u Uniju ključna za stabilnost i prosperitet zemlje.
Švedska predvodi
- Uvjeren sam da je budućnost BiH u EU, istakao je Van der Bellen, dodavši da Austriju ne bi mogli zamisliti bez stanovnika koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a danas žive u ovoj evropskoj zemlji.
A prema podacima koje je u septembru 2025. objavio Eurobarometer, većina ispitanika koji predstavljaju građane zemalja EU podržava daljnje proširenje.
“Više od polovine ispitanika (56 posto) širom EU je za daljnje proširenje, pri čemu je skoro svaki deseti (deset posto) izrazito za, a skoro polovina (46 posto) donekle za”, piše u istraživanju.
Shodno tome, 38 posto ispitanika nije za daljnje proširenje EU. U 23 države članice, najmanje 50 posto ispitanika je za daljnje proširenje, s najvećom podrškom u Švedskoj (79 posto), Danskoj (75 posto) i Litvaniji (74 posto). Najmanja podrška zabilježena je u Češkoj i Francuskoj (po 43 posto), te Austriji (45 posto).
Kada je riječ o pojedinačnim državama, gotovo polovina ispitanika (48 posto) podržava pridruživanje BiH Uniji nakon što ispuni sve uslove za članstvo. Nacionalna analiza pokazuje da je u 20 država članica najmanje 50 posto ispitanika za pridruživanje BiH. Države članice s najvišim stopama podrške su Švedska (81 posto), Danska (67 posto) i Slovenija (70 posto). Najniži rezultati zabilježeni su u Češkoj (38 posto), Austriji (40 posto) i Francuskoj (34 posto).
Pridruživanje Crne Gore podržava 51 posto. Nacionalna analiza pokazuje da je u 21 članici najmanje 50 posto ispitanika za pridruživanje Crne Gore EU. Države članice s najvišim stopama podrške su Švedska (81 posto), Slovenija (70 posto), Danska i Hrvatska (po 68 posto). Najniži rezultati zabilježeni su u Austriji i Francuskoj (po 40 posto), te Češkoj (43 posto).
Nešto manje od polovine ispitanika (47 posto) podržava ulazak Srbije u EU nakon što ispuni sve uslove za članstvo. Države članice sa najvišim stopama podrške su Švedska (75 posto), Kipar (72 posto) i Grčka (71 posto). Najniži rezultati bilježe se u Francuskoj (35 posto), te Austriji i Njemačkoj (po 39 posto).
Prema istraživanju Österreichische Gesellschaft für Europapolitika iz 2024, građani Austrije većinski nisu pobornici proširenja EU. Anketa je pokazala da 15 posto ispitanih pozdravlja ulazak Srbije u EU, dok prijem Crne Gore podržava 20 posto ispitanika. Kada je riječ o BiH, naša zemlja uživala je najveću podršku: 25 posto.
Iz ÖGfE-a ističu da imaju nove podatke koji se odnose na Norvešku, Island i Grenland, ali da nemaju nove brojke koje se tiču Zapadnog Balkana.
- Objavili smo novo istraživanje i - na kraju - uporedili ga sa javnim mnijenjem u Austriji u vezi sa šest zemalja Zapadnog Balkana - koje se, nažalost, nije mnogo promijenilo tokom godina, kaže nam generalni sekretar ÖGfE-a Paul Schmidt.
Trenutno se zalažu za tzv. tandem pristup: Island zajedno sa Crnom Gorom, a kako bi se povećale šanse za pozitivan i brz ishod. Bosna i Hercegovina nije razmatrana u ovom kontekstu. Prema objašnjenu našeg sagovornika, uvjerljiv slogan koji Crna Gora ima 28 do 2028. pokazuje da ova zemlja ima za cilj da postane 28. država članica EU.
Naglašava da je, nakon dužeg perioda umora od proširenja, ova jadranska zemlja sada nadomak pristupanja EU. ÖGfE upozorava i na stalni izazov: problem imidža povezan s daljnjim proširenjem EU na Zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju. U nekoliko glavnih gradova EU takvo proširenje trenutno nije ni popularno ni prioritetno pitanje.
“Ironično, napredak bi mogla olakšati zemlja čije su ambicije za EU donedavno bile uspavane. Island će 29. augusta glasati o tome hoće li nastaviti pregovore o pristupanju koji su obustavljeni 2013. Dok je primarna motivacija tokom finansijske krize bila stabilnost islandske krune, obnovljeni interes Reykjavika za Evropu sada je, uglavnom, vođen sigurnosnim problemima usred promjenjivih geopolitičkih interesa. Ekonomski faktori također igraju ulogu: iako je Island dio šengenskog i evropskog ekonomskog prostora (EEA), on i dalje podliježe pravilima unutrašnjeg tržišta bez mjesta za stolom donošenja odluka”, ističu iz ÖGfE-a.
Kažu da bi pristupanje ovog sjevernog ostrva EU naišlo na vjerovatno minimalni otpor. Austrijanci bi, prema istraživanju, većinski podržali ulazak Islanda u EU.
“Crna Gora može težiti takvom nivou domaćeg odobravanja samo u drugim državama članicama; 2024. samo 20 posto Austrijanaca podržavalo je njeno članstvo, dok je 40 posto bilo protiv. Ipak, zajedno s Islandom, Crna Gora bi mogla uspješno proći završne faze ka punopravnom članstvu u EU”, smatraju u ÖGfE-u.
Podsjećaju i da je Island bio prva zemlja koja je priznala nezavisnost Crne Gore prije 20 godina - što je možda povoljan znak za njihovu zajedničku evropsku budućnost.
Paul Schmidt: Sjeverno proširenje EU bi sigurno naišlo na podršku/©ÖGfE
A nakon provedene ankete o potencijalnom sjevernom proširenju EU, Paul Schmidt je poručio da u kontekstu geopolitičkih kriza i transatlantskih tenzija, potencijalno pridruživanje zemalja sjeverne Evrope Uniji dobija na zamahu.
- Dok pridruživanje država Zapadnog Balkana, Ukrajine i Republike Moldavije do sada nije naišlo na puno entuzijazma u Austriji, sjeverno proširenje EU bi sigurno naišlo na podršku, kazao je Schmidt.
Prema anketi, 62 posto ispitanika pozdravilo bi članstvo Norveške u EU. U slučaju Islanda, 57 posto bi podržalo članstvo, a kada je riječ o Grenlandu, podrška dolazi od 49 posto ispitanika.
Šansa za kandidate
- Stanovništvo Islanda će krajem augusta glasati o tome hoće li nastaviti pregovore o pristupanju EU, koji su prekinuti 2013. U Norveškoj, koja je također već dio jedinstvenog evropskog tržišta, debata o EU će ponovo dobiti na zamahu nakon glasanja na Islandu. A Grenland, autonomna teritorija Kraljevine Danske i dio Evropske zajednice do 1985, također bi mogao razmotriti ponovno pridruživanje kao posljedicu geopolitičkih ambicija Washingtona, smatra Schmidt.
Proširenje na sjever Evrope moglo bi se provesti relativno brzo, a Schmidt poentira da bi to sigurno imalo značajan pozitivan utjecaj na politički, ekonomski i strateški položaj EU. Moglo bi dati i novi zamah procesu pristupanja trenutnih zemalja kandidatkinja.
Iz ÖGfE-a su naveli da je općenito raspoloženje prema sjevernom proširenju EU znatno pozitivnije, nego za zemlje Zapadnog Balkana i (jugo)istočne Evrope.
