Da može, Vučić bi ponovo zapalio region
Aleksandar Vučić, lažni promotor regionalnog mira
Jedini iskonski problem za sigurnost, stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana nosi ime Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije. Ovaj evropejstvom umiveni Šešeljev radikal glavni je izvor nestabilnosti regiona i stalnog straha od mogućih novih sukoba.
Njegovo beskrajno potpaljivanje vatri u regiji, te (in)direktne prijetnje Vojskom Srbije Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Kosovu, kao i politička, te finansijska podrška remetilačkim faktorima u Srbiji susjednim zemljama, konstantno vode ka narušavanju odnosa, kako regiona sa Srbijom, tako i unutar zemalja regije.
Dom zločincima
Pod krinkom evropejstva i regionalnog mirotvorstva, Vučić godinama preko trabanata u susjedstvu sprječava normalizaciju odnosa među državama i narodima. Radi to naizgled potpuno nevino, gotovo pa, reklo bi se, slučajno. Tako je prije nekoliko dana govorio o jačanju Vojske Srbije dok su iza njega bili banjalučki trabanti – predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
- Rukovodstvo Republike Srpske je moglo sagledati i stanje bezbednosti i moguće ugrožavanje bezbednosti Srbije i regionalnog mira, te stabilnosti. Moglo je da sagleda i stanje naše vojne moći, odbrambene potencijale i kapacitete koje tek planiramo da nabavimo kako bismo te sposobnosti mogli dodatno unaprediti, poručio je Vučić.
Osim prikrivenih prijetnji, Vučićeva Srbija je prvo godinama bila sigurno utočište osumnjičenim za najteže ratne zločine, a nakon što je ovu zemlju međunarodna zajednica natjerala da makar one najgore izruči Haagu, istočni susjed naše zemlje je postao sigurna luka drugim, osuđenim ili optuženim za ratne zločine. Vučićeva Srbija također je i korijen sramnog negiranja genocida u Srebrenici.
- Ako skrivate ratne zločince, ne možemo biti dobre komšije. Ako slavite ratne zločince i ratne zločine, ne možemo biti dobre komšije. Ako poštujete moju zemlju Srbiju, zašto je Vučić pozvao Milorada Dodika, presuđenog, bivšeg predsjednika RS-a, da s njim stoji na toj konferenciji za medije, a nakon toga poslao poruku da će izgraditi najjaču vojsku u regionu?! Dodik i Cvijanović su stajali pored njega u Beogradu. Je li to poštovanje komšije, upitao je predstavnike Srbije šef bh. diplomatije Elmedin Konaković na Diplomatskom forumu u Antaliji.
Možda Konakovićeva reakcija nije najdiplomatskija, ali, čini se, ovakav način komunikacije s Vučićem i njegovim sljedbenicima postaje neophodan. A kada do reakcije dođe, onda Vučićevi ljudi počnu izigravati francusku sobaricu.
- Pomalo sam razočaran Konakovićevim nastupom nakon naših nastojanja da unapredimo bilateralnu saradnju. Odabrao je da pred kamerama, bez argumenata, ali sa mnogo strasti, napadne brigu koju je Vučić izrazio zbog netransparentnih bezbednosnih aranžmana koji se prave u regionu, istakao je koji dan poslije srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić, ne negirajući da je jedina bilateralna posjeta između dvije zemlje bila ona Konakovićeva Beogradu na početku mandata.
Elmedin Konaković: Poštovanja od komšija nema
Iako je već ranije, a nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem u februaru u Nju Delhiju, potvrdio da trilateralna vojna saradnja Hrvatske, Albanije i Kosova nije prijetnja Srbiji, Vučić je našao trbuhozborce da gotovo svakodnevno govore drugačije. Jedan od njih je presuđeni, bivši predsjednik bh. entiteta RS.
- Mi iz RS-a smo veoma zabrinuti činjenicom da su Hrvatska, Albanija i takozvano Kosovo napravili određeni savez. Cijenimo da je to savez protiv srpskog naroda, da je tim savezom RS suštinski ugrožen. Procjenjujemo da je hrvatska komponenta u BiH sigurno usmjerena ka takvim orijentacijama, a može se garantovati da je i bošnjačka komponenta, izdeklamovao je Dodik.
Nekoliko dana nakon što je jasno poručio da su mu i Hrvati iz BiH prijetnja, Dodik se sastao s ključnim političkim predstavnikom istih tih Hrvata Draganom Čovićem. I ne samo to, nego njegovim godinama najodanijim političkim partnerom i osobom s kojom godinama blokira sve bitne reformske procese u državi. Poručio je da su, kao i uvijek, analizirali stanje.
- Imamo ovaj put potpunu suglasnost o tome da sa budžetom BiH krenemo tako što ćemo održati ubrzanu sjednicu Fiskalnog vijeća, koje će utvrditi okvir, a koji će biti podržan od Vijeća ministara i predložen u dalju proceduru, rekao je Dodik.
Osim o parama i drugim projektima, Dodik Čoviću nije ni riječi rekao o navodnom strahu od Hrvatske i Hrvata koji sklapaju “za Srbe opasne paktove”. Analitičari, pa i iz Srbije, ističu da između režima koji su u Srbiji predvodili Slobodan Milošević i Vojislav Šešelj, te režima kojem je na čelu Vučić nema nikakve razlike.
- To je jedno te isto. Nema razlike. Srećom, to sada ne može da izazove ono što je izazvalo devedesetih. Jer više nema taj kapacitet. Nije više ni geopolitičko ni stanje u regionu takvo. Ali, da mogu, sutra bi opet sve zapalili. I Crnu Goru i BiH i Srbiju i Hrvatsku i Kosovo i Makedoniju. Sve bi zapalili da mogu. To su takvi ljudi, istakao je u podcastu “Direktno sa Vildanom Selimbegović” Dragan Šormaz, predsjednik Euroatlantskog saveta Srbije.
Pad partnera
Osim destabiliziranja regije, Vučić godinama sjedi, do sada prilično uspješno, na dvije stolice – briselskoj i kremaljskoj. No, sve su prilike da i tome dolazi kraj. Njegov vjerni partner sa platežnog spiska Vladmira Putina, još aktuelni mađarski premijer Viktor Orban doživio je debakl na izborima. A i evropske diplomate sve jasnije uviđaju kvarnost politike Šešeljevog učenika. Tako se komesarka za proširenje EU Marta Kos prije nekoliko dana sastala s rektorom Beogradskog univerziteta Vladanom Đokićem i to nakon što je Vučićeva policija upala u Rektorat pod krinkom istrage smrti studentkinje koja je pala sa zgrade Filozofskog fakulteta u Beogradu, a, ustvari, kako tvrde upućeni, zbog pokušaja gušenja kritičke misli na Univerzitetu.
Upravo je rektor Đokić često meta napada predstavnika režima zbog podrške studentskim protestima i blokadama fakulteta, gdje je tražena odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, te raspisivanje vanrednih izbora. Đokić nikada nije isključio ni mogućnost da, ukoliko to od njega budu tražili, predstavlja studente na izborima koje vlast u Srbiji još nije raspisala. Kos je isti dan kada se sastala s Đokićem istakla da Evropska komisija i dalje razmatra da li će Beogradu isplatiti novac predviđen Planom rasta. Bruxelles, ako Srbija želi milijardu i po eura, jasno očekuje da ta zemlja provode reforme, osigura slobodu medija, te omogući poštene izbore.
