Kome smeta urbano Sarajevo?

Nastala kao revolt na situaciju u kojoj se duže od trideset godina nalazi Centar Skenderija i sa željom da ukaže na važnost očuvanja graditeljske baštine Sarajeva, u sarajevskom Domu mladih otvorena je izložba “Metamorfoza urbanog prostora Centra Skenderija”.

Posjetioci će do 1. juna imati priliku pogledati umjetničke slike Marija Mikulića koje tematiziraju izgradnju Centra Skenderija, izložbu plakata studenata IUS-a, kao i audio i videoprezentaciju djelatnosti Centra kroz historiju.

Na otvaranju izložbe održana je panel-diskusija posvećena opstanku i oporavku Centra Skenderija, a u njoj su učestvovali urbanisti, arhitekte, umjetnici i sportisti, jednom riječju nositelji kulture Sarajeva koji svjedoče o važnosti ovog objekta i za buduće generacije, ali i koji upozoravaju da su identitet Sarajeva i njegova kultura na rubu opstanka.

- Borba za Skenderiju nije nikakva nostalgija, nego borba za opstanak kulturno-sportskih centara u Sarajevu, poručio je Ibrahim Spahić, voditelj panel-diskusije.

Da Skenderiju poznaje od prve lopate koja je zakopana na tom mjestu, prisjetio se Goran Mikulić, arhitekta i kulturni djelatnik, ali i spomenuo uzroke njenog dugogodišnjeg raspadanja.

- Šta mi možemo očekivati ovdje kada jedan od načelnika općine svojevremeno izjavi: “Meni ne treba ni muzej, ne treba mi biblioteka, a ni pozorište, Boga mi.” Od takvih načelnika općine možemo očekivati samo da ruše ispred sebe i prave provinciju sličnu onoj odakle su došli, poručio je.

Rušenje Skenderije osiromašilo bi i buduće generacije, smatraju čuvari urbanog života Sarajeva i poručuju da novi hoteli i slični objekti ne mogu imati kulturno-sportski značaj.

- Skenderija po svojim estetskim, kulturnim, historijskim i društvenim vrijednostima parira sarajevskoj Vijećnici, istakla je Mejrema Zatrić-Šahović, arhitektica, dodavši da nikada više nećemo dobiti takav prostor ako Skenderija nestane.