Stabilnost penzionog fonda: Veće plate i manji porezi su garanti penzija

U drugoj fazi smanjenja doprinosa, odnosno rasterećenja privrede, uz otvaranje prostora za poboljšanje položaja radnika, nužno je voditi računa o jednom od najosjetljivijih pitanja, a to je stabilnost penzionog fonda.

Drugi krug

Podsjećamo da je prvi korak fiskalne reforme napravljen izmjenama Zakona o doprinosima, kada je smanjena zbirna stopa doprinosa sa 41,5 na 36 posto. Primjena Zakona, podsjećamo, počela je 1. jula prošle godine. Nakon smanjenja stopa, mjesečni prihodi za penzijsko osiguranje bili su manji za oko 40 miliona KM, što je za federalnu vlast bio alarm da se u daljnju reformu treba ići oprezno. Federalni premijer Nermin Nikšić, govoreći o nastavku reforme, za Oslobođenje kaže da će se u drugi krug smanjenja doprinosa ići tek kad se vide efekti fiskalizacije.

- Nismo odustali od toga. Moramo vidjeti koji će biti rezultati fiskalizacije. Ne smijemo se neozbiljno odnositi prema Fondu PIO, potcrtao je Nikšić.

Podsjećamo da je Parlament FBiH usvojio Zakon o fiskalizaciji transakcija u januaru ove godine, a da je Zakon stupio na snagu 12. februara. Novi sistem trebao bi omogućiti elektronsko evidentiranje transakcija i efikasniji nadzor sa ciljem smanjenja sive ekonomije, te povećanje javnih prihoda. No, da bi se Zakon stvarno počeo primjenjivati, potrebno je da se donesu podzakonski akti i uspostave tehnički i administrativni kapaciteti, što se očekuje najkasnije do 31. augusta 2027.

Kako, zapravo, nastaviti fiskalnu reformu, a da se ne ugrozi penzijski sistem, pitali smo dr. Muharema Karamujića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

- Sa ekonomske strane odgovor je jednostavan. Kao i u vašem ličnom budžetu, ako ne zaradite više da biste potrošili više, morate posuditi na legalan način ili ukrasti, što je nelegalno. Ovdje govorimo o onome što je legalno. Jedini način da trošite više je da više zarađujete. Jedini način da svi kao društvo trošimo više je da povećamo nivo ekonomske aktivnosti, da se bavimo efektivnim proizvodnim aktivnostima. Vlada na tom polju ništa ne radi i sve vrijeme pokušava prebaciti iz jednog džepa u drugi. Vlada je iz populističkih razloga povećala penzije, a za sav iznos od preko dvije milijarde maraka će da se zaduži. To nije održivo. To su dvije milijarde svake godine po ovom osnovu, a onda su povećavali poreze preko povećanja minimalne plate. Možete povećati porez na dva načina: povećanjem porezne stope ili povećanjem porezne baze. Oni su povećavali bazu i dogodilo se da su pokupili preko milijardu dodatnog poreza, što je rezultiralo uništavanjem oko 20.000 radnih mjesta, ističe Karamujić.

Osvrnuo se na Nikšićevu izjavu da se rješenje vidi u fiskalizaciji.

- Ljudi ne znaju šta je to. To znači dodatno oporezivanje. Opet ćemo iz suhe drenovine pokušati da iscijedimo više vode. Pa, ne može. Fiskalizacijom se ne povećava nivo ekonomske aktivnosti. Nema nikakvih mjera niti ekonomske politike koji bi omogućili da povećamo prihode i da ekonomija naraste. Imamo samo razne namete i povećanje poreza. Međutim, Nikšić i njegovi saradnici izlaz vide u fiskalizaciji, što će otjerati ljude. Naša privreda je u krizi i ne može to da podnese. Trebaju nam ljudi koji će povećati nivo ekonomske aktivnosti preko raznih mjera stimuliranja, privlačenja investicija izvana, stimuliranja investicija... Što ne podignemo kredit da stimuliramo investiranje i privučemo velike kompanije koje su visoko produktivne? Niko nije protiv povećanja penzija. Ali, da se zadužujete svake godine dvije milijarde KM, zamislite, kaže Karamujić.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić rekao je za Oslobođenje da smanjenje doprinosa i sigurnost penzija nisu suprotstavljeni ciljevi, ali da se svaki naredni korak mora zasnivati na preciznim fiskalnim i aktuarskim izračunima.

- Penzije se isplaćuju putem jedinstvenog računa trezora, čime FBiH garantuje njihovu redovnu isplatu. Manji prihodi od doprinosa moraju se nadoknađivati širenjem obuhvata osiguranika, rastom zaposlenosti i plata, boljom naplatom javnih prihoda i suzbijanjem sivog tržišta i rada na crno. Novi Zakon o PIO također je dio odgovora na pitanje dugoročne stabilnosti. Umjesto povećavanja starosne granice za odlazak u penziju, izabrali smo model koji podstiče duži ostanak u obaveznom osiguranju. Poslodavce usmjerava na redovnu prijavu radnika i uplatu doprinosa, a radnicima daje razlog da kontrolišu svoje uplate i da što duže ostanu u formalnom radnom odnosu, ističe Delić.

Prema njegovim riječima, prethodni model nije dovoljno vrednovao dužinu radnog staža.

- Osoba sa 15 godina staža i osoba koja je doprinose uplaćivala 40 godina mogle su ostvariti jednak zaštićeni iznos najniže penzije. Time se gubilo 25 godina mogućih uplata doprinosa, dok je razliku morao pokrivati budžet ili doprinosi drugih osiguranika. Vezivanjem najniže penzije za godine staža rad postaje zaštićen, ali se i jasno vrednuju duži radni vijek i redovno uplaćivanje doprinosa. To je poticajno i poslodavcima i radnicima i istovremeno jedan od mehanizama borbe protiv sivog i crnog tržišta rada. Mogućnost rada i nakon 65. godine ide u istom pravcu. Nikoga ne prisiljava da radi duže, ali ljudima koji žele i mogu ostati radno aktivni omogućava da nastave raditi legalno, stvarati novu vrijednost i uplaćivati doprinose. Tako se baza osiguranika širi bez administrativnog povećavanja granice za odlazak u penziju, naglasio je Delić.

Ističe da stabilnost PIO zavisi i od ukupnog uređenja tržišta rada.

- Izmjenama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih dobit ćemo stvarne podatke o aktivnoj radnoj snazi i jasnije znati kome su potrebne prekvalifikacije, dokvalifikacije ili podrška za zapošljavanje i samozapošljavanje. Novi zakon o radu treba stvoriti uređenije i sigurnije uslove rada, dok nastavak fiskalne reforme treba smanjiti cijenu rada i otvoriti prostor za rast plata. Cilj je da poslodavac može povećati primanja radnika, a da to povećanje ne bude praćeno nesrazmjerno visokim poreskim opterećenjem. Više prijavljenih radnika, veće legalno isplaćene plate i duži ostanak u osiguranju znače i više, stabilnije prihode za PIO, zaključuje Delić.

Kratak rok

Admir Čavalić, poslanik NiP-a u Predstavničkom domu PFBiH, kaže da je cilj da se spuste doprinosi za 5 posto (na 31 posto), jer bismo na taj način imali fiskalnu ujednačenost entiteta.

- Ovo bi povećalo konkurentnost privrede, te omogućilo veću zaposlenost, rast plata i, naravno, javnih prihoda. Upravo navedeno je garant stabilnosti PIO fonda. Također, smatram da fokus rasterećenja treba biti prvenstveno na doprinosima za nezaposlenost i zdravstvo, jer dugoročno treba date sisteme finansirati kroz indirektne poreze ili direktnu podršku federalnog i kantonalnog nivoa. Dugoročno posmatrano, nema dileme po pitanju PIO stabilnosti i spuštanja doprinosa, štaviše, i ne postoji neka dihotomija koja se često navodi u kratkom roku. Interes korisnika PIO jeste dinamična i razvijena privreda, naglasio je Čavalić.