Prnjavor pohvaljen u izvještaju EU, ostatak BiH pod kritikama zbog odnosa prema manjinama

- Bosna i Hercegovina mora poduzeti odlučnije i bolje koordinirane mjere radi zaštite i promoviranja regionalnih i manjinskih jezika, navodi se u novom evaluacijskom izvještaju Komiteta eksperata Vijeća Evrope za Evropsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima.

Ponos manjina

Iako pozdravljaju određene pomake, uključujući rad na novom nacrtu zakona o pravima nacionalnih manjina, u izvještaju se zaključuje da nastava na većini manjinskih jezika i dalje gotovo da ne postoji u javnom obrazovnom sistemu, te da se ovi jezici ne koriste u sudskim i upravnim postupcima niti u komunikaciji s organima uprave.

Komitet, međutim, pozitivno ocjenjuje inicijative javnog emitera usmjerene na podizanje svijesti o nacionalnim manjinama i njihovim kulturama. Također, preporučuju emitovanje sadržaja na regionalnim i manjinskim jezicima.

Izvještaj ocjenjuje i provedbu Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je u Bosni i Hercegovini na snazi od 2011. godine i obuhvata zaštitu 15 jezika: albanski, češki, njemački, mađarski, italijanski, ladino, poljski, romski, rumunski, rusinski, slovački, slovenački, turski, ukrajinski i jidiš.

Komitet ističe da složena administrativna struktura države i dalje otežava provedbu Povelje, pa ponavlja preporuku da se izrade jasna nacionalna politika i srednjoročna strategija, uz snažniju koordinaciju između nadležnih vlasti na svim nivoima i predstavnika govornika regionalnih ili manjinskih jezika.

Komitet pozdravlja pripremu novog nacrta zakona o pravima nacionalnih manjina i pokretanje konsultacija s predstavnicima manjina, ocjenjujući to važnom prilikom za usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa Evropskom poveljom.

Izvještaj, također, upozorava da većina regionalnih i manjinskih jezika i dalje nije zastupljena u javnom obrazovanju. Posebno se ukazuje na nedostatak kvalifikovanih nastavnika i nastavnih materijala, dok se preporučuje da nastavni planovi za njemački, italijanski i turski jezik, koji se trenutno izučavaju kao strani jezici, više uvažavaju njihovo historijsko prisustvo i kulturno naslijeđe u Bosni i Hercegovini.

- Mnogi se, iako po porijeklu pripadaju manjinskim zajednicama, sve više asimiliraju s konstitutivnim narodima, zbog čega se gubi interes za očuvanje jezika, kulture, običaja i tradicije. Zato je važno raditi na podizanju svijesti da pripadnost nacionalnoj manjini nije ništa negativno. Kao društvo i kao država moramo stvarati ambijent u kojem će pripadnici nacionalnih manjina osjećati da su njihov identitet, jezik i tradicija prihvaćeni i ravnopravni, jer različitosti trebaju biti prednost, a ne opterećenje, kaže Igor Kanjski, advokat i predsjednik Udruženja Poljaka i prijatelja Boleslavec Prnjavor, za naš list.

Kanjski: Oni koji traže način kako zaštititi prava manjina, neka se ugledaju na Prnjavor

Mala Evropa

Kao primjer dobre prakse izdvojen je Prnjavor, koji je pohvaljen zbog aktivnog rada na očuvanju jezika, kulture i tradicije nacionalnih manjina, uz preporuku da se slični modeli podrške primijene i u drugim dijelovima države.

- Prnjavor se s razlogom naziva malom Evropom. Već više od jednog vijeka na ovom području živi veliki broj nacionalnih manjina koje su uvijek bile u suživotu, u harmoniji i uz međusobno poštivanje različitosti, jezika i kultura. Kao neko ko dolazi iz Prnjavora, mogu reći da lokalna vlast izuzetno podržava nacionalne manjine. Smatram da bi se druge lokalne zajednice, ukoliko traže način kako bolje zaštititi i promovirati prava manjina, mogle ugledati na Prnjavor, na način na koji ovdje vlast predvodi aktivnosti usmjerene na očuvanje jezika, kulture, tradicije i običaja svih manjinskih zajednica koje žive na ovom području, poručio je Kanjski.