Ako nestane spor o članu Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, hoće li i nestati i blokade?

Glasovi Bošnjaka za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda godinama su jedna od najspornijih tema domaće politike. Izbor hrvatskog člana postao je argument u raspravama o Izbornom zakonu, političkom predstavljanju i funkcionisanju države, pa se nameće pitanje šta bi se dogodilo kada bi taj argument nestao - je li konačno vrijeme da Hrvati izaberu člana državnog Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Polarizacija scene

Milan Sitarski, politički analitičar, smatra da je vrijeme da hrvatski član Predsjedništva BiH ponovo bude izabran većinom glasova hrvatskih birača. Kao argument navodi rezultate izbora u proteklih 20 godina, tvrdeći da je u tom periodu kandidat koji je osvojio većinu hrvatskih glasova tu funkciju obavljao samo četiri godine.

- Krajnje je vrijeme da Hrvati ponovo izaberu hrvatskog člana Predsjedništva vlastitim glasovima. Od tih pet mandata, četiri puta je tu funkciju obavljao Željko Komšić, koji je zanemarljiv, statistički, dio svojih glasova dobijao od građana Federacije BiH koji su hrvatske nacionalnosti. Tako da je sada krajnje vrijeme da se konačno hrvatski član Predsjedništva BiH izabere hrvatskim glasovima čemu, nažalost, polarizacija hrvatske političke scene, koja je poželjna, ne doprinosi u ovom konkretnom slučaju, kaže Sitarski.

Milan Sitarski: Od pet mandata, četiri je uzeo Komšić

Pozdravlja udruživanje opozicionih stranaka u petorku i smatra da je HDZ-u potrebna snažna konkurencija, ali kandidaturu Zdenka Lučića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ocjenjuje kontraproduktivnom.

- Meni je jako žao što su hrvatske oporbene stranke, udružene u petorku, što inače pozdravljam, jer HDZ-u zaista treba snažna konkurencija, napravile jedan potez koji je, u konkretnim okolnostima u kojima se hrvatski narod u Federaciji nalazi, praktično kontraproduktivan. Mislim da će štetiti i njihovom rezultatu na izborima za druge nivoe vlasti, kazao je Sitarski.

On smatra da Zdenko Lučić nema šanse pobijediti Darijanu Filipović, ali da bi njegova kandidatura mogla imati drugi efekat - pomoći Slavenu Kovačeviću.

- Mislim da nije dovoljno da ovoga puta, na izborima 2026. godine, hrvatski član Predsjedništva BiH ili članica bude izabran većinski hrvatskim glasovima, nego je nužno da se poslije toga, pri sastavljanju nove vlasti, novih parlamentarnih većina, u program tih novih većina i od njih izabranih izvršnih organa uvrste i odgovarajuće izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije, kako bi se sindrom Komšić trajno poslao u istoriju, kaže Sitarski.

Za Davora Trlina, profesora ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch, pitanje izbora članova Predsjedništva BiH je istovremeno i političko i ustavnopravno u kojem se ukrštaju dva ključna principa - konstitutivnost naroda, na kojoj insistiraju političke stranke s hrvatskim predznakom, te princip građanske jednakosti i individualnih ljudskih prava, na kojima se temelje presude Evropskog suda za ljudska prava.

- Kada je riječ o argumentu da jedan narod bira predstavnika drugom narodu, taj narativ je godinama dominantan u političkom prostoru, jer važeći Izborni zakon i Ustav BiH (član V) omogućavaju da svi građani u Federaciji BiH glasaju na istom glasačkom listiću i za člana Predsjedništva BiH Bošnjaka i za Hrvata. Pojava više kandidata ili stranaka sa hrvatskim predznakom na izborima svakako demontira monopol jedne političke opcije nad predstavljanjem hrvatskog naroda i unosi pluralizam unutar samog hrvatskog biračkog tijela, kaže Trlin.

Davor Trlin: Blokade žive u domovima naroda

Međutim, upozorava da veći broj kandidata ne rješava ustavni problem niti otklanja obaveze koje proizlaze iz presuda Evropskog suda za ljudska prava.

- Vrijeme za napuštanje blokada je odavno došlo, ali ono ne zavisi samo od broja kandidata na izborima, već od spremnosti političkih aktera da provedu sveobuhvatnu ustavnu i izbornu reformu koja će uskladiti domoljubne/konstitutivne zahtjeve sa evropskim standardima, napominje Trlin.

Ustavnopravno gledano, prema riječima Trlina, ako bi se usvojio model izbora člana Predsjedništva BiH koji bi zadovoljio kriterije koje zagovara HDZBiH (tzv. legitimno predstavljanje), to bi nesumnjivo uklonilo jedan od glavnih formalnih političkih narativa koji se godinama koristi kao opravdanje za uslovljavanja i usporeno funkcionisanje institucija.

- Međutim, ako analiziramo strukturu političkog sistema u BiH, rješavanje samo pitanja Predsjedništva BiH ne bi automatski eliminisalo mogućnost budućih blokada. Mehanizmi za blokade i dalje postoje u domovima naroda: mehanizam vitalnog nacionalnog interesa i entitetskog/etničkog glasanja u zakonodavnom tijelu pružaju ogromnu moć ovlaštenim subjektima da zaustave zakonodavne procese, bez obzira na sastav Predsjedništva. Ukoliko se blokade nastave i nakon eventualnog rješenja pitanja Predsjedništva BiH, opravdanja bi se vjerovatno premjestila na druga pitanja - poput raspolaganja državnom imovinom, reforme Ustavnog suda BiH ili raspodjele nadležnosti između države i entiteta/kantona. Bilo kakvo rješenje koje zadovoljava samo jednu etničku opciju, a ne implementira presude Suda u Strasbourgu, ostavilo bi otvorenim problem prema Evropskoj uniji, što bi i dalje generisalo političku krizu, ističe Trlin.

Promjena na pomolu

Profesor i analitičar Esad Bajtal kaže da se ne upušta u priče o Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, jer ga to ne zanima. Zanimaju ga, poručuje, građani.

- Ali, kad smo kod tog pitanja, ako svijest tih ljudi bude dovoljno zrela, ako je vrijeme donijelo da shvate šta im je taj licemjer sve uradio, dokle ih je doveo, uključujući i stalni spor i sukobe sa okolinom, etnookolinom oko sebe, mislim da je krajnje vrijeme da se dođe do nekog čistog izbornog, unutarhrvatskog rezultata. Naglašavam unutarhrvatskog rezultata, kad je već o tome riječ. Postoji li ta svijest? Jesu li ljudi shvatili? Da li je manipulacija potrošila svoj potencijal, koji on njeguje već 30 godina? To ne znam. Bude li racionalnog izbora, budu li se ljudi odlučivali samostalno, na osnovu spoznaje i iskustva koje imaju iza sebe, načina življenja, onda se može očekivati promjena. Opet kažem, unutar tog korpusa. Šta će biti, vidjećemo. Dakle, govorim samo o mogućnosti: može se očekivati, kaže Bajtal.

Dnevnik možete gledati na O kanalu u 18:20, ili na oficijelnom YouTube kanalu.