"Licemjerstvo", Kočan proziva EK zbog izostavljanja BiH iz novih planova

Zbog političke atmosfere i neispunjavanja reformi, BiH ponovo ostaje van okvira ozbiljnih pretendenata na putu ka članstvu u EU. Magazin Politico objavio je da institucije Unije prvi put razmatraju postavljanje ciljnih datuma Crnoj Gori, Ukrajini, Moldaviji i Albaniji za završetak ključnih faza pregovora o pridruživanju.

Zasluge

Ove države smatraju se vodećim na putu ka članstvu iako se i dalje suočavaju sa sporim napretkom i nejasnim rokovima formalnog prijema. Nove mape puta znače da će prvi put dobiti okvirne rokove ako nastave provedbu ključnih reformi, ali će i jasno znati šta Bruxelles očekuje. Zemlje članice će morati dati blagoslov za nastavak procesa. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen dala je u septembru naznake da će doći do ovakvog ishoda.

- Moramo ponovo probuditi osjećaj pripadnosti nečemu što je veće od nas. Samo treba pogledati izvan naših granica da shvatimo koliko je evropska ideja i dalje živa. Dovoljno je pogledati prema Ukrajini i Moldaviji, Zapadnom Balkanu. Njihova je budućnost u Uniji i zato ćemo uskoro predložiti planove za zemlje kandidatkinje koje su najviše napredovale. Taj će se proces i dalje temeljiti na zaslugama, poručila je Von der Leyen.

Upravo na ovaj dio govora usmjerio nas je zvaničnik Evropske unije kada smo pitali zašto među pomenutim zemljama nema BiH, a uz pitanje “da li zaista mislimo da je BiH među kandidatima koji su napravili najviše pomaka”.

I izvori Politica potvrdili su da mape puta u ovoj fazi neće biti ponuđene Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, ali ni Gruziji, Turskoj i Srbiji zbog zabrinutosti oko nazadovanja u demokratskom i pravosudnom sistemu. Politico navodi da su zvaničnici zabrinuti da pridruživanje Uniji traje predugo, izlažući potencijalne nove članice razočarenju ili pritisku trećih strana da prestanu težiti članstvu.

Analitičari ističu da je zvanični Bruxelles shvatio da svi uslovi u vezi s reformama moraju imati i političku dimenziju. Napominju da je i zeleno svjetlo Bosni i Hercegovini za otvaranje pregovora rezultat ruske agresije na Ukrajinu, a da je proces reformi unutar zemlje stao zbog manjka volje političkih aktera, te institucionalnih barijera.

- Pošto je sada Von der Leyen, na neki način, signalizirala da se ne računa na BiH, znači da su i političari u BiH dobili zeleno svjetlo kako mogu dalje rasturati proces evropskih integracija ili pokazati koliko je proces neozbiljan, pa ni oni ne trebaju biti ozbiljni tokom tog procesa, ističe univerzitetski profesor Faris Kočan.

Ono u što je Kočan sasvim siguran jeste da je BiH u procesu reformi ipak otišla dalje od Moldavije, te ratom zahvaćene Ukrajine, ali i Rumunije i Bugarske u trenutku kada su te zemlje postale dijelom Unije.

- Mislim da je veliki problem u političkom licemjerstvu Evropske komisije i geopolitičkoj nuždi unutar tog procesa, jasan je Kočan.

Kvalificirana većina

Evropska komisija priprema i prijedloge za promjenu načina odlučivanja u EU, kako bi mogla efikasnije funkcionirati nakon prijema novih članica. Prijedlozi uključuju širu primjenu glasanja kvalificiranom većinom umjesto jednoglasnosti. Razmatra se i smanjenje broja međukoraka u procesu pristupanja za koje je potrebna jednoglasna odluka članica, jer trenutno spor između kandidata i neke države članice može zaustaviti otvaranje ili zatvaranje pregovaračkih poglavlja ili klastera. Ipak, za konačni prijem nove članice i dalje će biti potrebna saglasnost svih članica. Treba naglasiti i to da se EK protivi stvaranju trajno različitih kategorija članstva, gdje bi nove članice imale manja prava od sadašnjih. Objava analize politika EK-a navodno je pomjerena na 6. oktobar, a taj dokument bi trebao biti osnova za raspravu čelnika EU na sastanku Evropskog vijeća 15. i 16. oktobra.

Dnevnik možete gledati na O kanalu u 18:20, ili na oficijelnom YouTube kanalu.